Hrvatska bi se mogla okrenuti gasu iz Azerbajdžana

Azerbajdžan, većinski muslimanska zemlja na granici Evrope i Azije, mogla bi u nadolazećim godinama postati izvoznik gasa u Hrvatsku koja razmatra spajanje na tamošnji gasovod.

Jutarnja magla nadvila se nad Kaspijsko jezero, koje zbog veličine i slankaste vode neki nazivaju morem. Na udaljenosti od 70 kilometara nalazi se plinsko polje Šah Deniz, površinom veliko kao dva najveća hrvatska ostrva Cres i Krk zajedno.

Šest naftnih kompanija izvlači gas s dubine od 600 metara, pa ga ubacuju u cijevi koje se protežu do susjedne Gruzije. Od tama idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak zatim ulazi u Italiju dok se razmatra gradnja drugog koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.

"Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni pravac gdje bi gas iz Azerbajdžana došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža", kazao je nedavno hrvatski ministar privrede Davor Filipović za “Hinu”.

On i premijer Andrej Plenković su o tom projektu razgovarali u januaru s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim na forumu u švajcarskom Davosu.

"Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH. Postoji veliki interes u tom smjeru pa vjerujem da ćemo u konačnici i napraviti taj projekt", dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski gasovod razmatra se od 2012. kada su hrvatska kompanija za transport prirodnog gasa Plinacro i ministarstvo privrede počeli učestvovati na sastancima zainteresovanih zemalja. Ali u to vrijeme nije se krenulo u realizaciju jer je gas iz Rusije bio jeftiniji, a količina plina iz Azerbajdžana ograničena.

Sve se promijenilo pet mjeseci nakon što je Rusija izvršila otpočela specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu.

EU, koja je do tada 40 odsto gasa uvozila iz Rusije, okrenuo se ukapanom plinu iz SAD-a, Norveške, Alžira i Azerbejdžana.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen potpisala je u julu sporazum o strateškom partnerstvu s predsjednikom Alijevim.

"Više od 10 evropskih zemalja traži nas da povećamo isporuke", rekao je Alijev na političkom Globalnom Baku forumu. Ta zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza izvezla je 2019. godine ukupno 19 milijardi kubnih metara gasa, a ove godine planira isporučiti 24 milijarde.

"Polovina toga biće izvezena u Evropu", izjavio je Alijev koji je prošli mjesec posjetio Sarajevo.

Azerbajdžanski ministar energetike Parviz Šabazov Ogtaj kaže da im cilj nije samo povećati volumen postojećim partnerima,”nego dodati nove partnere, uključujući one na zapadnom Balkanu”, prenosi “SeeBiz”.