Njemačka uvodi ''useljenički koridor" za izbjeglice s Balkana?

Političar Zelenih Kretschmann zahtijeva "useljenički koridor" za izbjeglice s Balkana. No, on već postoji ali je uzak, pun prepreka i nepoznat, piše Deutsche Welle. Glas Winfried Kretschmanna a dao je težinu debati koja se razvila u Njemačkoj u vezi izbjeglica sa Zapadnog Balkana. Kretschmann zahtijeva od Savezne vlade Njemačke da omogući legalan pristup tržištu rada izbjeglicama sa Zapadnog Balkana.

"Mi možemo da omogućimo tzv. useljeničke koridore za zanimanja gdje nam nedostaje radne snage kao naprimjer njegovateljska branša", kazao je Kretschmann. A Zapadni Balkan je dio Evrope i mora se stabilizovati.

No, ako poželite da saznate šta je premijer Baden-Virtemberga mislio pod pojmom "useljenički koridor" nećete baš imati mnogo sreće. Premijerov PR je saopštio kako nije nadležan za to i uputio nas je na Ministarstvo za integracije. A tamo smo nakon nekoliko sati dobili odgovor da bi se možda mogli obratiti kancelariji odnosa sa javnošću premijera Krečmana. Jedini referent za odnose s medijima kojeg smo uspjeli dobiti kaže da je dobio "250 novinarskih zahtjeva". Tako da ostaje i dalje nejasno šta je Vinfrid Krečman zapravo mislio. Da li je onda u pitanju promjena za koju se zalažu undruženja privrednika. Kao što naprimjer predlaže predsjednik Saveznog udruženja privatnih socijalnih službi (bpa), Bernd Mojrer, a to je da se potražiocima azila ponudi još jedan put za dobijanje dozvole za boravak u Njemačkoj, odnosno da se na njih gleda kao na radnu snagu. "Onda oni ne bi morali da idu nazad u svoju zemlju samo da bi predali zahtjev za posao", objašnjava Mojrer za DW.

I upravo bi u njegovateljskoj branši - pod pretpostavkom da imaju dobro znanje njemačkog jezika - mogli da brzo dođu do posla jer je nivo obrazovanja njegovatelja u Srbiji i Bosni i Hercegovini sličan onom koji imaju i njemački njegovatelji. Jer, Savezna agencija za rad regrutuje personal iz obje ove zemlje ali sa ograničenim uspjehom. U 2013. i 2014. godini u Njemačku je iz ove dvije zemlje došlo oko 100 radnika. Ovakav način promjene kursa kada su u pitanju izbjeglice koje dolaze u Njemačku odbija Ministarstvo unutrašnjih poslova. U Ministarstvu su kazali kako su potraga za azilom i potraga za poslom dvije različite stvari i to se mora drugačije tretitrati.

A prije samo nekoliko dana iz Savezne agencije za rad su izrazili želju da se visokokvalifikovanim izbjeglicama obogući dobijanje tzv. plave karte, odnsono radne i boravišne dozvole. Ali, odmah je došlo odbijanje od strane državnog sekretara za unutrašnja pitanja, Gintera Kringsa: "Kada bismo rekli svim onim koji imaju želju da emigriraju u Njemačku: dođite prvo ovdje pa ćemo vidjeti da li ćemo vam dati 'plavu kartu' ili azil, onda bi to bio dodatni poticaj za zloupotrebu u procesu dobijanja azila", kaže on u jednom intervjuu i napominje kako bi u tom slučaju broj potražilaca azila enormno porastao.

Na 'pozitivnoj listi' preko 100 zanimanja

A to ne bi važilo samo za visokokvalifikovanu radnu snagu već i za one iz njegovateljske branše, kazao je portarpol Ministarstva unutrašnjih poslova za DW. Osim toga tu ne vide veliku potrebu za mijenjanjem zakona jer je potražiocima azila ionako dozvoljeno da rade u Njemačkoj nakon tri mjeseca boravka u zemlji, i to bez obzira da li im je zahtjev za dobijanje azila odboren ili ne.

Kao takozvani "useljenički koridor" bi se mogla u tom smislu posmatrati i "pozitivna lista" koja postoji od 2013. i koja se konstantno ažurira od strane Savezne agencije za rad. Na njoj se trenutno nalazi preko 100 različitih deficitarnih zanimanja, za koja imaju dobre šanse i oni koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU. Među njima je i zanimanje njegovatelja, kako za rad u blonici tako i za njegu starih. Ministarstvo naglašava kako 'jednsotavan put' za dobijanje posla jednostavno nije dovoljno poznat. Ono što je zapravo hitno potrebno jeste kampanja u kojoj bi se razjasnilo na koji način ljudi mogu da se usele u Njemačku. To je takođe jedan od argumenata koji koristi minstar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer na zahtijeve za novim zakonom o useljavanju.

Može li jedan 'bolnički' njegovatelj takođe njegovati stare?

No, da je samo nedostatak informisanosti razlog što se pomenute mogućnosti ne koriste dovoljno, ne slažu se u Saveznom udruženju privatnih socijalnih službi. Oni smatraju da je znanje jezika vodeći problem. Jer, prema evropskim standardima nivo znanja jezika koji se zahtjeva je B2. "A upravo tu je premalo ponuda s njemačke strane", žali se predsjedavajući bpa Mojrer.

Takođe i priznanje diploma je često velika prepreka. Tako se naprimjer za njegu starih od kandidata iz inostranstva, za moguće dobijanje radnog mjesta, zahtijeva praksa na određeno vrijeme u nekom od staračkih domova u Njemačkoj. Razlog: u mnogim zemljama ne postoji uopšte zanimanje - njegovatelj starih osoba. A profesiju medicinskog tehničara/medicinske sestre njemačke službe u tom slučaju ne priznaju.