Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milione otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva. Jednim okom se gleda na radnu snagu sa Zapadnog Balkana.
"Uvodimo kartu šansi sa transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas", rekao je ministar rada Hubertus Hajl (SPD) za nedeljno izdanje tabloida Bild.
Takozvana karta šansi (Chancenkarte) veoma podsjeća na američku ili kanadsku zelenu kartu (Green Card). Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj.
Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam miliona manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača.
Socijaldemokratski ministar Hajl kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa bi da olakša i sam dolazak.
Kako sada stoje stvari, svako ko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stepena – taj će automatski dobijati kartu šansi.
Ako nije, onda mora da ispuni tri od četiri kriterijuma: obrazovanje (kvalifikacija) iz inostranstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.
"Treba nam useljavanje", rekao je Hajl. "Iz godine u godinu bismo, u skladu sa potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može da dobije kartu šansi kako bi jedno određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tokom tog perioda će morati finansijski sami da se staraju o sebi."
Karta šansi bi trebalo da olakša i sam dolazak u Njemačku, čak i bez radnog mjesta – kako bi se to mjesto potražilo.
Iako stvar još nije utanačena u Vladi kancelara Olafa Šolca, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koaliciona partnera – Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.
Pogled ka Balkanu
Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.
Izuzetak je takozvano "zapadnobalkansko pravilo", donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.
Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.
No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno. "U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj", zavapio je Gido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.
Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lokdauna, odjednom zafalilo mnogo radne snage. Slično se desilo sa aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tokom perioda lokdauna. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo haotično za mnoge koji su htjeli da odlete na odmor.
Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih da pakuju kofere na isušenom Zapadnom Balkanu. To su ove godine dobro osjetili u hrvatskom turizmu gdje konobari i sobarice, umjesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.
