Savezna vlada u Berlinu počela je da usvaja zakone koje je najavila prilikom stupanja na dužnost prije godinu dana, a kojima bi boravak strancima u Njemačkoj trebalo da bude olakšan. Također, novima zakonskim odredbama, olakšat će se put do državljanstva ove evropske zemlje, a u planu je i uvođenje dvojnog državljanstva. Prema podacima WDR-a, u Njemačkoj, koja zvanično ima više od 83 miliona stanovnika, trenutno živi više od 10 miliona stranaca.
“Od njih najmanje pet miliona već ima pravo i na njemačko državljanstvo, ali to pravo ne koristi. Za njih, a tu spadaju mnogi građani Bosne i Hercegovine ili Srbije ili Crne Gore, bitan je novi zakon o državljanstvu koji priprema vladajuća koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala”, rekao je novinar Filip Slavković za WDR.
On je proučio zakonska rješenja te objasnio koje promjene i pogodnosti očekuju stranke državljane među kojima su mahom Balkanci.
“Novim zakonom se generalno spuštaju prepreke na putu ka njemačkom državljanstvu za strance koji uredno žive i rade u Njemačkoj, dakle nisu dolazili u sukob sa zakonom i dovoljno znaju njemački jezik. Budući tekst zakona tek se usaglašava među strankama vladajuće koalicije, pa će se onda pisati nacrt u ministarstvu unutrašnjih poslova i tek onda će se o njemu glasati u parlamentu. Ali već sada se iz redova vlade zna da će dobijanje njemačkog državljanstva biti moguće već poslije pet, a ne tek poslije osam godina života i rada u Njemačkoj – u nekim slučajevima taj rok se skraćuje i na samo tri godine”, rekao je Slavković.
Lakše do državljanstva za djecu, olakšice za starije od 67 godina
“Djeca stranaca rođena u Njemačkoj automatski dobijaju njemačko državljanstvo ako njihovi roditelji makar pet godina žive i rade u Njemačkoj, nezavisno od toga koje državljanstvo roditelji imaju. Do sada su roditelji morali da borave u Njemačkoj najmanje osam godina, da djeca po rođenju automatski postanu njemački državljani. Olakšanja se predviđaju i za osobe u kasnijoj životnoj dobi. Stranci stariji od 67 godina, dakle praktično u penzionerskoj dobi, ne moraju više da dokazuju znanje njemačkog jezika da bi dobili državljanstvo – dovoljno je da pokažu da mogu da barataju jezikom u svakodnevici, i da u Njemačkoj žive najmanje pet godina. Zakonodavac time, kako se kaže, prije svega želi da olakša starost ranim generacijama takozvanih gastarbajtera jer se ističe da dvije trećine osoba za koje se očekuje da će profitirati od nove regulative žive u Njemačkoj više od 25 godina. Ali detalji tek treba da se razrade”, naveo je Slavković za WDR.
Dvostruko državljanstvo
“Njemačka planira da generalno omogući dvojno državljanstvo. To bi bila razlika u odnosu na sadašnje propise prema kojima je posjedovanje više državljanstava, uz njemačko, tek izuzetak od pravila. Više državljanstava već sada mogu da imaju državljani zemalja Evropske unije, znači i Hrvatske i Slovenije. Ali za ostale je uglavnom, osim kod takozvanih opravdanih izuzetaka, važilo, da su pri podnošenju zahtjeva za njemačko državljanstvo morali da dokažu da se odriču državljanstva zemlje iz koje dolaze. Opoziciji, prije svega najvećim opozicionim hrišćanskim demokratama, to se uopšte ne dopada. Lider Hrišćansko-demokratske unije, CDU, Fridrih Merc kaže: ‘U poređenju s drugim zemljama Nemačka već ima veoma moderne zakone o doseljavanju. Iako se tvrdi suprotno, ne vidim potrebu da se sa njih skida bilo kakva prašina. Svi zvuče kao da ovde vladaju prastari zakoni o državljanstvu. Nije tako. Nemačko državljanstvo je vrlo dragoceno. Prema njemu se moramo odnositi oprezno. Dvostruka državljanstva ne smeju biti pravilo već izuzetak’. Dakle, političari iz redova CDU tvrde da vlada želi, u prevodu, da dijeli njemačke pasoše i kapom i šakom te da njemački pasoš postaje bofl-roba odnosno gubi na vrijednosti. Hrišćansko-demokratska i Hrišćansko-socijalna unija ne kritikuju samo planirani zakon o državljanstvu nego još jedan zakon kojim se mijenja politika prema migracijama u Njemačkoj: zakon o doseljavanja radne snage. Taj zakon je već u poodmakloj fazi priprema jer se njegov nacrt upravo piše u ministarstvu unutrašnjih poslova, ali su za njegove dijelove zadužena i druga ministarstva: za rad i socijalna pitanja, za spoljne poslove…”, naveo je.
Zaposlenje Balkanaca
“Ministar za rad Hubertus Hajl je rekao da će Njemačkoj i ubuduće biti potrebne umne glave i snažne ruke, odnosno ljudi koji će pomoći da se održi ili uveća sadašnjih nivo blagostanja u ovoj zemlji. Suština zakona je da će se državljanima takozvanih trećih zemalja, dakle van Evropske unije, olakšati zapošljavanje u Njemačkoj. IAB iz Nirnberga, odnosno Institut za tržište rada i istraživanje zapošljavanja koji djeluje pri Saveznoj agenciji za rad, proračunao je da će Njemačkoj do 2035 nedostajati najmanje sedam miliona ljudi da profesionalnim obrazovanjem – ponajviše zato što će do tada čitava jedna generacija otići u penziju ali i zato što rastu potrebe za njegovanjem starih i bolesnih. Zato Njemačka sve aktivnije traga za radnom snagom u inostranstvu, pa i na Balkanu.
Stranci koji dođu da rade u Njemačku moći će da se zaposle i u zanimanjima koja nemaju nikakve veze sa profesionalnim obrazovanjem koje imaju. Konkretno se kao primjer navodi da će neki mehaničar iz recimo Makedonije moći da bude zaposlen na puno radno vrijeme u skladištu u Kelnu, a da će recimo bivša policajka s Kosova moći da bude zaposlena u hotelu u Berlinu – ukoliko to žele i oni i njemački poslodavci. Takođe, za dobijanje dozvole za ulazak odnosno boravak i rad u Njemačkoj, već prilikom provjere dokumenata u njemačkoj ambasadi u određenoj zemlji, vodiće se više računa i o iskustvu koje neki kandidat za posao ima, iako oni možda još nemaju svu neophodnu obuku odnosno obrazovanje”, rekao je Slavković.
Iskustvo, znanje njemačkog i bodovanje
“Taj sistem još nije razrađen, ali je suština da u buduće ne mora samo u domovini stečeno obrazovanje da bude uslov da neko ko želi da radi u Njemačkoj dobije odgovarajuću dozvolu. To novo bodovanje će se zasnivati na kriterijumima kakvi su i kvalifikacije ali i profesionalno iskustvo, i znanje jezika ali i druge veze sa Njemačkom, pa i godine života (?). Ovo sve još nije precizirano ali se može pretpostaviti da bi mlada osoba koja ima određene kvalifikacije, iako još ne zna njemački, ali ima rođake u Njemačkoj koji mogu da joj pomognu u integraciji, mogla da dobije dozvolu za zapošljavanje i boravak. Znanje jezika postaje i generalno manje važno za dobijanje dozvole za rad jer se prvim nacrtom zakona predviđa da potencijalni poslodavac može da odluči da zaposli nekog ko još uvijek ne zna jezik ako procijeni da za obavljanje posla u početku nije bitno znanje jezika. I sve te planove vlade opozicija žestoko kritikuje”, ističe.
Šta je s onima koji su već u Njemačkoj
“Strancima koji su se već integrisali u njemačko društvo, ali ovde još nemaju regulisan status, novi zakon treba zapravo da ponudi konkretnu životnu perspektivu. Svako ko zaključno sa 31. oktobrom 2022, ili kasnije naravno, u Njemačkoj živi najmanje pet godina a da nije došao u sukob sa zakonom, dobija 18 mjeseci vremena da ispuni uslove da neograničeno može da boravi u Njemačkoj. U te uslove spadaju dovoljno dobro znanje jezika i samostalno obezbjeđivanje životnih troškova. Prosto rečeno, ko je više od pola decenije legalno u Njemačkoj ali nema pravo da se redovno zaposli, sad ima godinu i po dana da usavrši jezik i nađe posao. Na osnovu toga onda dobija neograničenu dozvolu za boravak”, zaključio je Slavković za WDR.
