Ekstremno vrijeme uzrokovano klimatskim promjenama moglo bi koštati Njemačku do 900 milijardi eura kumulativne ekonomske štete do sredine stoljeća, pokazala je studija objavljena u ponedjeljak, dok najveća evropska ekonomija traži mjere prilagođavanja klimi kako bi smanjila troškove za štete.
Studija koju su uradile kompanije za ekonomska istraživanja Prognos i GWS i njemački Institut za ekološka ekonomska istraživanja, dolazi u trenutku kada Berlin radi na strategiji prilagođavanja klimi koju će uskoro predstaviti ministarstvo okoliša.
To također dolazi u jeku rasprava u vladajućoj koaliciji o tome kako bi Njemačka mogla smanjiti emisije stakleničkih plinova u izazovnim sektorima kao što su saobraćaj i građevinarstvo kako bi ostvarila ugljičnu neutralnost do 2045. godine.
Njemačka ministarstva ekonomije i okoliša citirala su studiju koja pokazuje da bi ekstremne vrućine, suša i poplave mogle koštati između 280 milijardi eura i 900 milijardi eura između 2022. i 2050. godine, u zavisnosti od stepena globalnog zagrijavanja.
Troškovi uključuju gubitak poljoprivrednih prinosa, oštećenje ili uništenje objekata i infrastrukture zbog jakih kiša i poplava, oštećenje transporta robe i uticaj na zdravstveni sistem.
Studija nije uzela u obzir nefinansijsku štetu kao što su štete po zdravlje, smrtni slučajevi od vrućine i poplava i gubitak biorazličitosti.
Ekstremne vremenske pojave zbog klimatskih promjena već su koštali Njemačku najmanje 145 milijardi eura između 2000. i 2021., od čega je 80 milijardi bilo samo u posljednjih pet godina, uključujući poplave 2021. u pokrajinama Rajna-Falačka i Sjeverna Rajna-Vestfalija saopćilo je ministarstvo ekonomije.
Eventualni troškovi šteta mogli bi se u potpunosti smanjiti mjerama prilagođavanja klimi, kao što je skladištenje ugljika, ako su klimatske promjene bile samo blage, pokazalo je istraživanje, dodajući da bi oko 60 do 80 posto troškova moglo biti pošteđeno takvim mjerama, ovisno o tome koliko će se klimatske promjene snažno manifestovati.
U studiji se ne spominje koliko bi mjere prilagođavanja klimi mogle koštati saveznu i državnu vladu, prenosi Reuters.
