Počeo klimatski samit u Parizu: Macron traži globalnu finansijsku reformu

Deseci globalnih lidera sastat će se u Parizu u četvrtak na samitu kojim žele postići novi konsenzus o međunarodnoj ekonomskoj reformi koja bi pomogla zemljama u razvoju opterećenim dugovima da se suoče s rastućim izazovima, posebice klimatskim promjenama.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je cilj Samita za novi globalni finansijski sporazum pronaći financijska rješenja za međusobno povezane globalne ciljeve borbe protiv siromaštva, suzbijanja emisija koje zagrijavaju planet i zaštite prirode.

On je domaćin sastanka s premijerkom Barbadosa Mijom Mottley, koja je postala snažan zagovornik ponovnog osmišljavanja uloge Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u eri klimatske krize.

“Možemo napraviti veliku razliku za planet i protiv siromaštva“, rekao je Macron na Twitteru u srijedu.

Ekonomije su posljednjih godina pogođene uzastopnim šokovima, uključujući covid-19, rusku invaziju na Ukrajinu, inflaciju, dugove i rastuće troškove vremenskih nepogoda pojačanih globalnim zagrijavanjem.

Među čelnicima koji će prisustvovati samitu su njemački kancelar Olaf Scholz, kineski premijer Li Qiang, čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen i kenijski predsjednik William Ruto.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres također će prisustvovati samitu, kao i američka ministrica financija Janet Yellen, direktorica MMF-a Kristalina Georgieva i novi šef Svjetske banke Ajay Banga.

Aktivistkinje za klimatske promjene Greta Thunberg i Vanessa Nakate bit će u francuskoj prijestolnici, dok će Billie Eilish nastupiti na koncertu Global Citizena “Power Our Planet” u četvrtak navečer, dajući zvjezdanu privlačnost makroekonomskoj niši koja nije navikla na toliku pozornost.

Klimatski ciljevi

Francuska kaže da će dvodnevni samit biti platforma za ideje prije niza velikih ekonomskih i klimatskih sastanaka u nadolazećim mjesecima.

Ali promatrači traže opipljiv napredak – uključujući ispunjavanje već danih obećanja.

Jedna od mogućih najava je da će obećanje iz 2009. da će siromašnije zemlje dobiti 100 milijardi dolara godišnje za klimatske programe do 2020. konačno biti ispunjeno, iako s tri godine zakašnjenja.

Drugo obećanje o preusmjeravanju 100 milijardi dolara neiskorištenih “specijalnih prava vučenja” (SDR) – MMF-ov alat za povećanje likvidnosti – također će biti u središtu pozornosti.

Sastanak na vrhu dolazi usred sve većeg prepoznavanja razmjera financijskih izazova koji su pred svijetom.

Zemlje pozivaju multilateralne razvojne banke da pomognu u otključavanju ulaganja u klimu i značajno povećaju kreditiranje, istovremeno naglašavajući da bi novi dužnički aranžmani trebali uključivati, kao što ima Barbados, klauzule o katastrofama koje zemlji dopuštaju pauziranje otplate na dvije godine nakon nekog ekstremnog vremenskog događaja.

Fatumanava Pa'olelei Luteru iz Samoe, predsjednik Saveza malih otočnih država (AOSIS), rekao je da dolazak jednog ciklona može razvoj zemlje “unazaditi godinama”, tražeći istovremeno fiskalni prostor za oporavak.

Druge ideje na stolu uključuju oporezivanje dobiti od fosilnih goriva i financijskih transakcija za prikupljanje sredstava za popunjavanje fondova za zaštitu klime.

Francusko predsjedništvo reklo je da želi dati "politički poticaj" ideji o međunarodnom porezu na emisije ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa, s nadom da će postići napredak na sastanku Međunarodne pomorske organizacije u srpnju.

Promatrači također s nestrpljenjem očekuju detalje plana južnoameričkih zemalja o stvaranju globalne strukture za tzv. zamjenu duga za prirodu.

Ekvador je prošlog mjeseca najavio najveću takvu transakciju te vrste, s ciljem usmjeravanja golemih resursa na očuvanje Galapagosa.