Kako riješiti problem s nestašicom radne snage u Njemačkoj? Samo pojačanim doseljavanjem, tvrdi ekonomska stručnjakinja Monika Schnitzer. Ona pozdravlja novi Zakon o doseljavanju, ali kaže da to neće biti dovoljno.
“Ako želimo svake godine imati 400.000 novih građana i time održati broj radnika, i ako oduzmemo ogroman broj onih koji se iseljavaju – onda je Njemačkoj potrebno 1,5 milijuna doseljenika godišnje”, kaže ekonomska stručnjakinja Monika Schnitzer. Samo pojačano doseljavanje može biti lijek za problem s nestašicom stručne radne snage, naglasila je ona za list Süddeutsche Zeitung (SZ).
Njemačkoj je hitno potrebna kultura dobrodošlice, dodala je Schnitzer. Ona je voditeljica stručnog tijela „Sachverständigenrat” (Vijeće stručnjaka) u kojem su vodeći gospodarski eksperti. To tijelo analizira ekonomski razvoj u Njemačkoj te savjetuje saveznu vladu, piše Deutsche Welle.
“Više investicija u djecu”
Novi zakon o doseljavanju (o privlačenju stručnjaka i iz zemalja izvan Europske unije), koji je nedavno usvojio Bundestag, je korak u pravom smjeru, smatra Schnitzer. I dodaje kako to neće biti dovoljno: "Trebaju nam uredi za strance, koji neće strašiti doseljenike, već nuditi uslugu”. Schnitzer je za SZ precizirala: "Ne bi trebali zahtijevati da inozemni stručnjaci baš za svaki posao trebaju znati njemački. Ali bi se trebali pobrinuti oko toga da djelatnici ureda za strance znaju i engleski.”
Kako bi se moglo početi rješavati problem s manjkom stručne radne snage, Njemačka bi, smatra Schnitzer, morala više investirati u djecu. „Poražavajuće je da četvrtina učenica i učenika četvrtih razreda ne znaju dobro čitati.” Osim toga bi po njezinom mišljenju firme morale motivirati starije posloprimce da nastave raditi, odnosno kako ne bi išli u prijevremenu mirovinu.
Schnitzer smatra da Savezna Republika po ovom pitanju ne napreduje „onako kako bismo mi to mogli i morali”. Između ostaloga se nije investiralo u potrebnu infrastrukturu, kaska se znatno po pitanju digitalizacije, prekasno se počelo sa zaštitom klime, navodi ugledna ekonomska stručnjakinja.
FDP: Odgojitelji i sa slabijim znanjem njemačkog
Klub zastupnika FDP-a u Bundestagu može si zamisliti i da zbog manjka stručne radne snage u vrtićima ubuduće budu angažirani i odgojiteljice i odgojitelji koji još uvijek ne raspolažu nužnom razinom znanja njemačkog jezika. Zamislivo je da se znanje jezika usavršava uz posao, to je jedna od ideja iz dokumenta koji će Klub FDP-a u Bundestagu vjerojatno usvojiti tijekom ovog tjedna. O tom je papiru 2. srpnja pisao list Tagesspiegel.
"S obzirom na kontinuirano doseljavanje u Njemačku tako bi stručna radna snaga koja se doseli, i bez dovoljnog znanja njemačkog jedno vrijeme, na ograničeni rok, mogla raditi i u ustanovama s djecom i to na jeziku zemlje iz koje potječu”, stoji u tom dokumentu. Dodaje se kako mnogi doseljenici posjeduju odgovarajuće diplome ili kvalifikacije za rad u pedagoškom području: "Te kvalifikacije se mora priznavati jednostavnije, s manje birokracije i brže, po mogućnosti u roku od 60 dana.”
Sudeći po navodima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, u određenim zanimanjima, na primjer za posao odgojitelja, u mnogim se saveznim zemljama zahtijeva znanje njemačkog na razini C1 (napredna razina). U budućnosti, stoji u dokumentu FDP-ovaca, će biti potrebno više fleksibilnosti kako bi se u sustav integriralo hitno potrebnu stručnu radnu snagu.
