Danska uvodi vojni rok za žene

Danska planira regrutirati žene za služenje vojnog roka, otkrila je danska vlada u srijedu, čime je postala jedna od samo nekoliko zemalja koje zahtijevaju da žene služe u oružanim snagama.

“Snažniji vojni rok, uključujući punu ravnopravnost spolova, mora pridonijeti rješavanju odbrambenih izazova, nacionalnoj mobilizaciji i popunjavanju naših oružanih snaga”, rekao je ministar odbrane Troels Lund Poulsen na konferenciji za novinare, prenosi Politico.

Žene u Danskoj već mogu dobrovoljno služiti vojsku, a 2023. godine činile su oko četvrtinu kohorte.

Danska je sada treća zemlja u Europi koja je uvela vojni rok za žene. Norveška i Švedska to su učinile 2015., odnosno 2017. godine.

Danska vojska se sastoji od 7.000 do 9.000 profesionalnih vojnika, isključujući ročnike koji prolaze osnovnu obuku, prema službenim podacima. Obavezni vojni rok odnosi se na muškarce starije od 18 godina. Međutim, budući da ima dovoljno dobrovoljaca, nisu svi mladići ročnici. Umjesto toga, odabir se vrši putem lutrije.

Premijerka Mette Frederiksen rekla je da će Danska produžiti rok služenja i za muškarce i za žene s četiri na 11 mjeseci kao dio remonta vojske zemlje. Također će ulagati u kopnene sisteme protuzračne odbrane i pješačku brigadu do 6.000 vojnika do 2028. godine.

“Ne naoružavamo se u Danskoj jer želimo rat, uništenje ili patnju. Naoružavamo se upravo sada kako bismo izbjegli rat i u svijetu u kojem je međunarodni poredak doveden u pitanje”, rekla je Frederiksen.

Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen rekao je da se ovi potezi poduzimaju kao oblik odvraćanja.

Dok “Rusija ne predstavlja prijetnju Danskoj”, rekao je Rasmussen, “nećemo se dovesti do situacije gdje bi oni mogli doći da to učine”.

Ova nordijska zemlja jedna je od osnivača NATO saveza i važan partner Ukrajine u naporima da se odbrani od ruske invazije punog opsega. Kopenhagen je jedna od nekolicine zemalja koje opskrbljuju Kijev borbenim avionima F-16, koji bi trebali biti isporučeni ovog ljeta.

Danska je prošle godine potrošila oko 1,4 posto svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu, ali će povećati svoju odbrambenu potrošnju za 5,4 milijarde eura u sljedećih pet godina kako bi ispunila NATO-ov cilj od dva posto.