Turska digla kamate kako bi ojačala liru prije izbora

Turska centralna banka podigla je kamatne stope nekoliko dana uoči ključnih lokalnih izbora, iznenađujuće odluke koja pokazuje hitnost poduprijevanja lire nakon rasprodaje u vrijeme kada je inflacija na putu premašiti 70 posto.

Odbor za monetarnu politiku na čelu s guvernerom Fatihom Karahanom podigao je jednosedmičnu repo stopu na 50 posto s 45 posto u četvrtak.

Samo su Deutsche Bank AG i Goldman Sachs Group Inc. očekivali povećanje, dok svi ostali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg nisu vidjeli promjenu.

Prvi put nakon nekoliko godina, centralna banka također je revidirala svoj koridor kamatnih stopa - formiran prekonoćnim stopama zaduživanja i pozajmljivanja - proširivši ga na plus ili minus 300 baznih bodova oko referentne vrijednosti.

Taj potez omogućuje kreatorima politike da ponude skuplje finansiranje komercijalnim zajmodavcima.

"Stav monetarne politike centralne banke pooštrit će se u slučaju da se predvidi značajno i trajno pogoršanje inflacije", stoji u sapćenju MPC-a.

''Dezinflacija će se uspostaviti u drugoj polovici 2024.'', navode. 

Turska povećava osnovnu kamatnu stopu na 50 posto u iznenađujućem potezu | Centralna banka želi suzbiti inflaciju od gotovo 70 posto/Bloomberg

"Ovaj potez potvrđuje sve veću nezavisnost turske centralne banke, posebno uoči izbora", rekao je Guillaume Tresca, globalni strateg za tržišta u razvoju u Generali Investmentsu.

Brža deprecijacija lire i pogoršanje izgleda za inflaciju natjerali su centralnu banku na akciju samo dva mjeseca nakon što su kreatori politike proglasili da je njihov ciklus pooštravanja završen. Uoči povećanja, turska lira bila je najlošija ovog mjeseca među valutama tržišta u razvoju koje prati Bloomberg.

Kako se približavaju lokalni izbori 31. marta, veća zabrinutost bila je ponavljanje pada lire nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, kada je pala za čak sedam posto u jednom danu.

U anketama su na kocki gradonačelnička mjesta u najvećim gradovima zemlje, prilika za vladajuću stranku predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da od opozicije vrati kontrolu nad Istanbulom i Ankarom.

Posljednja dionica prije izbora u Turskoj neobično je vrijeme za dužnosnike da pooštre politiku.

U prošlim godinama, ekonomski lijek koji je favorizirao Erdogan bio je pokušaj otkupa biračkog tijela ultraniskim stopama i fiskalnim poklonima

. Tok se djelomično promijenio od prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, kada su kritičari upozorili Tursku da je u opasnosti od krize bilanse plaćanja.

Od tada je više mainstream pristup proizveo osam uzastopnih povećanja stopa, dovoljno da pobudi interes globalnih investitora.

Ali iznenađujući porast potrošačkih cijena prošlog mjeseca vratio je u centar pozornosti inflaciju.

Pitanja su se također vrtjela oko niza zaostalih mjera pooštravanja posljednjih sedmica od strane centralne banke koje su neki uporedili s erom neortodoksne ekonomije pod prethodnim vodstvom.

Direktno povećanje stope bi umjesto toga stvorilo poticaje za štediše da drže novac u imovini u lirama i moglo bi utrti put povratku stranog kapitala, rekli su analitičari Deutsche Bank uoči objave u četvrtak. Prilivi su spori i stranci su napustili tursku imovinu u prve dvije sedmice ovog mjeseca.

Anketa centralne banke među tržišnim učesnicima pokazala je da su njihovi izgledi za inflaciju na kraju godine porasli za više od postotnog boda na više od 44,2 posto ovog mjeseca, daleko više nego što trenutno predviđa centralna banka.

Mjesečni rast cijena — mjera koju monetarne vlasti pažljivo prate — ubrzao se na 4,5 posto u februaru.