EU razmatra uskraćivanje sredstava državama koje ne sprovedu penzijske reforme

Evropska komisija razmatra mogućnost da sprovođenje penzijskih reformi poveže s isplatama iz narednog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije, vrijednog oko dva biliona eura. Cilj takvog poteza bio bi zaštita javnih finansija država članica od rastućih pritisaka izazvanih starenjem stanovništva i padom nataliteta.

Prema informacijama koje je objavio Politico, ekonomski i finansijski odjeli Komisije istražuju načine kako da ojačaju nacionalne penzijske sisteme putem preporuka o štednji za starost, koje bi bile individualno upućene svakoj članici.
Ukoliko zemlje zanemare te preporuke – poznate kao country-specific recommendations (CSRs) – mogle bi ostati bez punog pristupa budžetskim sredstvima EU od 2028. godine.

"Naš posao u Komisiji je da pomognemo zemljama da urade ono što je teško. CSRs su dobro prilagođene za to jer povezuju reforme s investicijama" - rekao je jedan visoki zvaničnik Komisije.

Evropska unija trenutno se suočava s kombinacijom visokog javnog duga, sve starijeg stanovništva i smanjenog broja novorođenih, što ozbiljno opterećuje penzijske fondove zasnovane na generacijskoj solidarnosti. Više od 80 posto penzionera u EU oslanja se isključivo na državne isplate, dok je svaka peta osoba starija od 65 godina u riziku od siromaštva – oko 18,5 miliona ljudi.

Brisel planira da reformom smanji pritisak na budžete, ali i da podstakne razvoj tržišta kapitala, omogućavajući građanima dugoročnu štednju kroz investicione i korporativne penzione planove.
Međutim, ideja je politički osjetljiva jer penzijska politika ne spada u nadležnost Evropske komisije, a vezivanje finansijskih fondova uz tako osetljivo pitanje izaziva otpor među državama članicama.

"Ne možete kupiti penzijsku reformu. To pogađa samu srž demokratije" - rekao je jedan zamjenik ministra.

U više zemalja upravo su penzijske reforme izazivale masovne proteste. U Briselu su ove sedmice sindikati izašli na ulice zbog najavljenog povećanja starosne granice za penziju sa 65 na 67 godina do 2030. godine. Francuska je prošle godine bila u središtu sličnih nemira nakon odluke predsjednika Emmanuela Macrona da starosnu granicu podigne sa 62 na 64 godine.

Novi francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je da će privremeno obustaviti sprovođenje Macronovih reformi kako bi razriješio parlamentarnu blokadu, iako bi takva odluka Francusku mogla koštati do 400 miliona eura već naredne godine.

Evropska komisija navodi da ne planira propisivati dobnu granicu za odlazak u penziju niti visinu isplata, već želi potaknuti države i poslodavce da građanima ponude dodatne opcije štednje.
Preporuke CSRs dio su godišnjeg fiskalnog nadzora EU i do sada nisu imale obavezujući karakter, ali bi mogle postati finansijski značajne ukoliko se povežu s fondovima.

Model povezanosti reformi i sredstava pokazao se djelotvornim u okviru fonda za oporavak EU od pandemije, vrijednog 800 milijardi eura, te Komisija razmatra da ga proširi i na budući budžet.
Ipak, brojni predstavnici država upozoravaju da je kompleksna birokratska procedura već ranije usporila realizaciju projekata i ostavila stotine milijardi eura neiskorištenim.

"Ne znamo zašto je Komisija toliko vezana za ovaj model. Reforma penzionog sistema je izuzetno kontroverzna. Sumnjam da će iko to zaista sprovesti" - rekao je još jedan zamjenik ministra finansija.