Najmoćnije žene svijeta: Forbesova lista najutjecajnijih žena u 2025. godini

Moć se i dalje okuplja ondje gdje se svijet iznova oblikuje. Forbesova lista 100 najmoćnijih žena za ovu godinu prikazuje akterke koje stoje u samom središtu globalnih procesa: raspolažu kapitalom presudnim za razvoj vještačke inteligencije, upravljaju lancima snabdijevanja oko kojih se države nadmeću, te održavaju stabilnost institucija pod izuzetnim pritiskom. U ovako povezanom poretku, njihove odluke određuju koje će države i kompanije zadržati stratešku prednost, a koje će se suočiti sa zaostatkom. Iako raspolažu moći većom nego ikada prije, ulazak na najviše nivoe i dalje ostaje ograničen. Lista naglašava i gdje je ženska moć prisutna, ali i gdje su njene granice.

U tehnološkom sektoru, uticaj žena koncentrisan je u najkritičnijim segmentima. Vještačka inteligencija pokrenula je najveći infrastrukturni ciklus u savremenoj korporativnoj historiji, s više od 400 milijardi USD godišnjih ulaganja među tehnološkim kompanijama iz S&P 500 indeksa. Moć se pritom pomjera prema onima koje kontrolišu ključni kapacitet. Lisa Su, izvršna direktorica AMD-a, upravlja jednim od najužih grla u industriji čipova, čime posredno određuje tempo razvoja globalnog AI ekosistema. Od njenih odluka zavisi mogu li vodeće AI kompanije ispuniti očekivanja investitora i državnih partnera.

Slična koncentracija moći vidljiva je i u četiri kompanije iz grupe „Veličanstvenih sedam“, čiji obim poslovanja formira globalna tržišta i utiče na pravac tehnološke evolucije. Ruth Porat, predsjednica i glavna investicijska direktorica Alphabet-a, zajedno s Colette Kress iz Nvidije, Susan Li iz Mete i Amy Hood iz Microsofta, nadgleda poslovanje kompanija ukupne tržišne vrijednosti veće od 8 biliona USD. Njihovi fiskalni i strateški potezi diktiraju brzinu i smjer širenja AI tehnologija u nadolazećim godinama.

Kako se tehnološka utrka ubrzava, suosnivačica i predsjednica Anthropica Daniela Amodei postala je milijarderka nakon što je kompanija dostigla valuaciju od 183 milijarde USD, čime se svrstala među rijetke žene koje istovremeno imaju osnivački udio i izvršnu kontrolu u AI firmama na samom vrhu tehnološkog razvoja. Sarah Friar, glavna finansijska direktorica OpenAI-a, upravlja kapitalom organizacije koja je pokrenula aktuelni talas inovacija. Iako udjeli u vlasništvu omogućavaju značajno lično bogatstvo ženama koje dođu do ovakvih pozicija, pristup ključnim ulogama — posebno osnivačkim — i dalje je sužen.

Politička sfera pokazuje koliko je tehnološka infrastruktura postala pitanje nacionalne sigurnosti i opstanka. Sanae Takaichi, koja je u oktobru postala prva premijerka Japana, vodi ekonomiju od 4,2 biliona USD u trenutku kada se odbrambene reforme i demografski izazovi isprepliću. Odluke njene vlade uticat će na odnose moći u Istočnoj Aziji i stabilnost regionalne proizvodnje.

Sličan obrazac vidljiv je i u drugim dijelovima svijeta koji prolaze kroz duboke transformacije. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i čelnica Evropske centralne banke Christine Lagarde upravljaju evropskim kriznim tačkama u kojima energija, odbrana i monetarna politika određuju može li se kontinent održati u jedinstvu ili će se dodatno raslojiti. Pomjeranje industrijske proizvodnje stavlja meksičku predsjednicu Claudiu Sheinbaum u središte restrukturiranja sjevernoameričke ekonomije, dok potražnja za rijetkim mineralima podiže značaj liderki poput Netumbo Nandi-Ndaitwah, premijerke Namibije, zemlje bogate resursima. Iako žene stoje na čelu samo 3 od 25 najvećih svjetskih ekonomija, nalaze se na čvorištima koja mogu preoblikovati geopolitički poredak.

U finansijskom sektoru ispoljava se drugačiji vid moći. Jane Fraser, izvršna direktorica i predsjednica Citija, konsolidovala je poziciju tokom perioda restrukturiranja i tržišne nestabilnosti. Tan Su Shan, izvršna direktorica DBS-a, oblikuje kreditne tokove u jednoj od najdinamičnijih ekonomskih regija, dok Tarciana Medeiros, predsjednica i izvršna direktorica Banco do Brasil, upravlja institucijom koja stoji iza značajnog dijela poljoprivredne ekonomije Latinske Amerike. Ove liderke odlučuju o tome da li će kapital cirkulisati ili stagnirati, što direktno utiče na ekonomski rast.

U industrijskom sektoru, žene nadgledaju infrastrukturu od koje države zavise, iako je same ne mogu u potpunosti kontrolisati. Gwynne Shotwell iz SpaceX-a održava sisteme ključne za globalnu komunikaciju i odbrambene kapacitete. Lista ističe i manje uočenu promjenu: kulturni uticaj prerasta u ekonomsku snagu. Kim Kardashian, nova na ovogodišnjem izboru, prikupila je 225 miliona USD za Skims uz valuaciju od 5 milijardi USD i pokrenula partnerstvo NikeSKIMS, pokazujući kako se kulturni kapital može pretvoriti u globalni brend. Istovremeno, žene iz Netflixovog projekta KPop Demon Hunters privlače publiku koja nadilazi generacijske, rodne i geografske okvire, potvrđujući dominaciju u kulturnom pejzažu 2025. Njihov uspjeh proizlazi iz direktnog uticaja koji imaju nad sopstvenom publikom.

Lista za 2025. godinu donosi jasnu poruku: žene upravljaju sistemima koji oblikuju narednu deceniju, ali pristup vrhu ostaje selektivno zatvoren. Njihov uticaj je dubok, strukturno važan i globalan, no struktura moći još se ne odražava u potpunosti na njihove doprinose. Da li će predstojeće razdoblje donijeti ravnopravnije vodstvo ili će se svijet i dalje oslanjati na žene da stabilizuju institucije kojima ne upravljaju do kraja, predstavljat će ključno pitanje sljedeće faze globalne moći.