
Foto: Pixabay
17.03.2026 |
Vijesti / SVIJET
Izvor: Fenix-magazin
Njemačka uvodi stroge mjere protiv naftnih kompanija. Uz austrijski model i veće ovlasti antimonopolskih tijela, cilj je zaustaviti povećanje cijena.
Kao odgovor na značajno povećane cijene goriva koje su rezultat aktuelnog rata, njemačka vlada pokrenula je paket mjera.
Planovi uključuju pooštravanje antimonopolskih zakona kako bi se cijene goriva držale pod kontrolom. Političari su optužili naftne kompanije za "profiterstvo".
Štaviše, benzinske pumpe mogu podizati cijene samo jednom dnevno – u podne. Međuministarske konsultacije za odgovarajuće zakonske izmjene pokrenute su u nedjelju, rekao je portparol vlade.
Rat čini gorivo skupljim
Brodski saobraćaj u Hormuškom moreuzu, uskom plovnom putu između Perzijskog i Omanskog zaljeva, praktično je stao zbog iranske blokade. To uzrokuje rast cijena nafte.
Cijene goriva u Njemačkoj posebno su naglo porasle, rekao je Tomazzo Dusso, predsjednik Antimonopolske komisije. Ovo je vidljivo iz podataka Evropske komisije o cijenama goriva u 27 zemalja članica.
"Činjenica da je povećanje cijena u Njemačkoj znatno veće od evropskog prosjeka ukazuje na to da se moramo pozabaviti strukturnim problemima na tržištu nafte".
Pravilo "jednom dnevno"
Prateći austrijski model, benzinskim pumpama bit će dozvoljeno podizanje cijena samo jednom dnevno, u podne, kako je vlada već najavila. Sniženje cijena bit će dozvoljeno u bilo kojem trenutku.
Prekršaji bi mogli biti kažnjeni novčanim kaznama do 100.000 eura, prema vladinim izvorima.
Novo pravilo ima za cilj osigurati veću transparentnost i manje kratkoročnih fluktuacija cijena na benzinskim pumpama. Međutim, diskutabilno je hoće li novo pravilo zaista imati utjecaja na smanjenje cijena.
Pooštravanje antimonopolskog zakona
Konkretno, ovo se odnosi na praćenje zloupotreba u sektoru goriva. Ured za borbu protiv kartela dobit će veće ovlasti za poduzimanje mjera protiv dominantnih kompanija u sektoru goriva kada postoje dokazi o pretjerano visokim cijenama.
Prema vladinim izvorima, u slučajevima skokova cijena, teret dokazivanja bit će obrnut: kompanije će morati dokazati da su njihova povećanja cijena objektivno opravdana.
Ovo bi trebalo olakšati organima za borbu protiv kartela poduzimanje mjera protiv prekomjernog određivanja cijena. Model za to su propisi o tržištu električne energije i plina.
Dalje, takozvane sektorske istrage Ureda za kartele trebaju omogućiti brže otkrivanje kršenja antimonopolskih propisa i bržu provedbu korektivnih mjera. Kapacitet ove institucije treba dodatno ojačati.
Njemačka ministrica ekonomije Katerina Reiche već je najavila da vlada razmatra pooštravanje kontrole zloupotreba u sektoru goriva, što bi dovelo do strože kontrole troškova i cijena.
Armand Korn, zamjenik parlamentarnog lidera SPD-a, rekao je da zakon mora biti pooštren – "kako naftne kompanije ne bi mogle povećavati profit na račun potrošača kao rezultat krize".
Političari traže dodatne mjere
Političari iz CDU/CSU i SPD-a pozivaju na dodatne mjere.
Korn se zalaže za uvođenje "ograničenja cijena goriva": "Cijene benzina i dizela ne smiju rasti brže od cijene sirove nafte".
Sven Schulze (CDU), premijer Saksonije-Anhalt, zatražio je da se smanji porez na energiju dok se tržište ne stabilizira.
Radna grupa za rješavanje problema rasta cijena sastaje se u Berlinu, uz učešće predstavnika naftnih kompanija i Saveznog ureda za kartele.
Cijene i dalje rastu
Cijene goriva nastavile su rasti. Prema podacima ADAC-a, litar dizela koštao je 2,153 eura, dok je cijena benzina E10 iznosila 2,035 eura po litru.
Uprkos žalbama vozača, analiza kompanije TomTom pokazuje da nema značajnog smanjenja vožnje.
"Naši podaci ne ukazuju na to da se pređena kilometraža značajno smanjila tokom perioda visokih cijena", rekao je portparol, prenosi Fenix Magazin.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.