Umjesto u Fond solidarnosti, novac uplaćivan za dug MMF-u

Zašto građani moraju skupljati novac za liječenje najteže oboljelih pacijenata u našoj zemlji? Ovo je primarna zadaća za fondove solidarnosti, međutim, nedostaje novac koji treba osigurati Vlada Federacije, i to 30 posto, ali je opterećena vraćenjem dugova MMF-u.

Posljednji primjer koji je ujedinio građane širom BiH jeste slučaj sedmomjesečne bebe Arslana Kulačića. Za njegovo liječenje u inostranstvu potrebno je 133.000 eura. Zahvaljujući donacijama građana, skupljen je dio sredstva.

Ipak, novaca za nastavak liječenja fali, a roditelji se nadaju da će uz pomoć dobrih ljudi biti osiguran. I ovo nije usamljen slučaj. Mnogi oboljeli zavise od dobre volje građana, a ne pomoći države. Upravo zbog ovakvih slučajeva postoji Fond solidarnosti FBiH. Iz CCI-ja prije dvije godine upozoravali su da je za period od 2002. do 2013. godine i poslovanje ovog fonda evidentiran nezavanični dug od 611 miliona maraka, a koji je nastao zbog neuplaćivanja finasijskih sredstva iz federalnog budžeta. Razlog - novac ide za vraćenje dugova MMF-u.

Federalni parlamentarci iz SDP-a BiH upućivali su amandmane čiji je cilj bio omogućiti priliv sredstava u Fond iz budžeta. No, oni nisu usvojeni.

"Uloženi amnadmani da se barem jednim dijelom poboljša stanje u ovom fondu nisu prihvaćeni, nažalost, od strane Vlade, iako je Vlada imala imala obavezu da isti iznos sredstva, koliko se izdavaja iz doprinosa, izdvoji i iz budžeta. Radi se o iznosu od 25 miliona koje je planirala Vlada da izdvoji za ovaj fond, od doprinosa se prikupi negdjo oko 127 miliona, što znači da Vlada ni jednom petinom nije ispunila svoju zakonsku obavezu", kaže Jasmina Zubić, zastupnica SDP BiH u Zastupničkom domu FBiH.

Zadaća Fonda solidarnosti je da sve osigurane osobe imaju ista prava na zdravstvene usluge i lijekove koji se finansiraju novcem ovog fonda, bez obzira na to kojem kantonu pripadaju.

Kako nam je potvrđeno u Fondu, godišnje se izdvaja oko 20 miliona KM. U 2017. godini ukupno je podneseno oko 700 prijedloga za upućivanje na liječenje u inostranstvo od čega je oko 650 pozitivno rješeno.

Ono što ne može Vlada i fond, mogu građani. Tako u udruženju Pomozi.ba učestvovali su i u akciji prikupljana novca za malog Arslana, i ističu pomagat će sve dok država ne ponudi sistemska rješenja. Tvrde, sve rade transparentno, i javno objavljuju da bi građani imali tačan uvid koliko je novca i donacija prikupljeno.

"Postoje ljudi koji to pokušavaju zloupotrijebiti to i dobiti novac iako nisu u potrebi. Mi provjerimo svaki slučaj, razgovaramo s nadležim centrima za socijalni rad, obiđemo svaki slučaj na terenu, kako bismo se ogradili i ogradili one koji žele da pomoć i novac ide na pravu adresu", kaže Hajrudin Solak član Udruženja pomozi.ba.

I pored sredstava koje država izdvoji za liječenje najtežih bolesnika, prikupljanje novca i humanitarne akcije bit će još dugo dio naše svakodnevnice. Jer državi je u ovom trenutku, čini se, prioritet isplata dugova MMF-u.