Zelena infrastruktura i održiva energetska rješenja doprinose boljem životu

27.09.2019. 16:11 / Izvor: Akta.ba
Zelena infrastruktura i održiva energetska rješenja doprinose boljem životu

Zelena infrastruktura je upravo ta koja pruža privlačna rješenja za okolišne, društvene i gospodarske probleme i kao takva se treba potpuno integrirati u razne domene politike.

Iako bogata obnovljivim izvorima energije, Bosna i Hercegovina je u najranijem stadiju razvitka svojih ogromnih potencijala, trenutno trošeći oko 20 posto BDP-a na energiju što je tri puta više nego u SAD ili zemljama EU.

Zelena infrastruktura je upravo ta koja pruža privlačna rješenja za okolišne, društvene i gospodarske probleme i kao takva se treba potpuno integrirati u razne domene politike.

Kao značajan element funkcioniranja gradskih prostora i lokalnog razvoja zelena infrastruktura se posmatra kao koncept ravnopravan razvoju prometne i komunalne tzv. sive infrastrukture. Upravo je ona bila tema VII Savjetovanja o energetici u BiH - 7E, u organizaciji CETEOR-a.

Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u istom prostornom području. Te funkcije mogu biti okolišne npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama, društvene kao što su osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina i gospodarske kroz stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina.

Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, zelenu infrastrukturu čini privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema, rečeno je na panelu.

Nirha Kozica ispred Toplana Sarajevo kazala je kako je osnovni problem za sprovedbu njihovih projekata pa tako i energetski efikasnih novac, ali da postoje i drugi načini kako se pojedini postojeći objekti mogu uz minimalna ulaganja prilagoditi zelenom razvoju i doprinjeti uštedi koja će biti svojevrsni finansijer za druge projekte.

"Ono što ćemo mi u nastavku razvoja zelene infrastruktura raditi jeste prilagođavanje trenutnom stanju s ciljem potpunog prelaska na alternativna goriva. Jedan od projekata na kojem se rade istraživanja i ispitivanje jeste da se cijelo područje centralnog dijela Ilidže prevede na termalni način grijanja koji je sad dostupan samo pojedinim pravnim licima, najviše hotelima", kazala je Kozica.

Istraživanja pokazuju da su rješenja zelene infrastrukture jeftinija od rješenja sive infrastrukture, kao i da pružaju širok raspon dodatnih pogodnosti za lokalnu privredu, društveni sastav i širi okoliš.

Damir Čengić ispred EBRD-a u svom izlaganju je kazao da je sve veći fokus EBRD-a finansiranje projekata energetske efikasnost .

"Projekti EE su nešto čemu se sve više okrećemo.U prošloj godini je bilo više od 40 posto finansija koje su usmjerene na ove projekte a već u ovoj godini smo prešli 47 posto. Trenutno pregovaramo o nabavci novih tramvaja i tolejbusa ali i rekonstrukciji postojeće tramvajske pruge u Sarajevu što su samo neki od EE projekata. Sve su to projekti koji su zeleni i koji doprinose boljem okolišu, zdravlju ali i sigurnost što je jedan od primarnih ciljeva naše banke. Svakako su tu i kreditne linije za građane za toplifikaciju domova i drugih prostora", kazao je Čengić.

Ispred Grada Sarajevo, Amar Makić predstavio je projekt Sarajevo Smart City koji je se nedavno našao pred širom društvenom zajednicom, koja zajedno sa stručnom javnosti treba da doprinese razvoju projekta ali i cjelokupnog društva.

"Dopustili smo građanima i kompanijama koje rade u Sarajevu da doprinosu razvoju njihovog grada kroz prijedloge, jer samo oni mogu dati određena rješenja jer poznaju svakodnevne problem. ajedno sa stručnjacima doći ćemo do određenih zaključaka i ideja koje ćemo pokušati sprovesti u što većoj mjeri", kazao je Makić.

Enes Čovrk iz IPSA-a rekao je da i edukacija i primjena savremenih rješnja doprinosi stvaranju energetski efikasnih objekata i cijele infrastructure

"Trebamo slušati ljude koji znaju da donesu određene odluke a kompetentni su. To je nit koja nam često nedostaje u sprovedbi naših projekata. Stručna javnost ne smije biti izolovana iz projekata koji su bitni za sve nas", kazao je Čovrk.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti