
04.02.2013 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: EurActiv.rs
Zemlje iz grupe EU11 (10 članica Europske unije i Hrvatska, koja će sredinom 2013. godine ući u EU) više će osjetiti posljedice starenja populacije nego druge iz EU, prognoziraju u Svjetskoj banci.

Zemlje iz grupe EU11 (10 članica Europske unije i Hrvatska, koja će sredinom 2013. godine ući u EU) više će osjetiti posljedice starenja populacije nego druge iz EU, prognoziraju u Svjetskoj banci.
Analitičari globalnog kreditora upozoravaju da će, ako ne bude reformi, "osjetljive" skupine, posebno žene, najteže pogoditi demografske promjene. Prognozira se da će za manje od četiri desetljeća više od trećine ukupne europske populacije biti starije od 60 godina dok će četvrtina biti starija od 65. Svjetska banka ekonomskii rast regije EU11 u 2013. prognozira na nešto više od postotak.
U skupini EU11 su Bugarska, Češka, Slovačka Estonija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovenija i Hrvatska.
Svjetska banka u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za EU11 navodi da je napredak znanosti i tehnologije posljednjih desetljeća, uz poboljšanja u socijalnoj i ekonomskoj sferi, doprinio povećanju očekivanog života bez presedana i to diljem svijeta, kako u razvijenim, tako i u manje razvijenim zemljama.
U prosjeku je očekivani životni vijek u zemljama u razvoju od sredine prošlog stoljeća do kraja prve decenije 21. stoljeća povećan za 26 godina a u najmanje razvijenim zemljama za 19 godina.
Očekuje se da starenje populacije donese ekonomske teškoće svim zemljama koje imaju taj problem ali će posljedice biti najveće u najmanje razvijenim zemljama koje najčešće nemaju dovoljno sredstava da adekvatno odgovore na takav izazov.
Među zemljama koje će se suočiti s naraslim ekonomskim pritscima zbog starenja društva su i one iz skupine EU11. Zato Svjetska banka sa partnerima iz EU11 analizira posljedice starenja i radi na politikama i mjerama koje bi mogle pomoći im da održe i povećaju ekonomski rast unatoč starenju populacije.
Starenje društva za posljedicu ima smanjenje udjela radno aktivne populacije u ukupnoj, kao i povećanje troškova za njegu starijih.
Smanjenje opsega radne snage koje će se, prema očekivanjima, u cijeloj Europi pokazati u naredna četiri desetljeća biće posebno ozbiljan problem za zemlje iz skupine EU11 kojima će dodatno ometati ekonomski razvoj. Svjetska banka prognozira da će, ako se sadašnji trend nastavi, broj radnika na tržištu rada u EU11 opasti za više od 35 posto do 2050. godine.
"Starenje populacije otežaće zemljama iz skupine EU11 dostizanje prihoda koji su prosječni za EU ali ekonomske politike mogu da potru te negativne efekte", ocijenila je ekonomistkinja Svjetske banke i autorica izvještaja Gallina Vincelette.
U izvještaju se napominje da pri kreiranju politika za povećanje ekonomskog rasta treba voditi računa o "kompleksnosti" fenomena starenja i preporučuju, pored ostalog, podizanje dobne granice za umirovljenje i povećanje sudjelovanja visokokvalificiranih u ukupnoj radnoj snazi.
Kako se navodi, vlade u EU, ali i izvan Unije, postavljanjem za prioritet socijalnih i ekonomskih politika, koje će umanjiti učinke demografskih promjena, mogu stvoriti ekonomsku klimu u kojoj ljudi sa starenjem prosperiraju.
Ovogodišnji ekonomski rast skupine EU11 Svjetska banka prognozira na 1,3 posto, što predstavlja samo umjeren oporavak nakon prošlogodišnjih nešto manje od postotak.
"Recesija u eurozoni ograničava performanse EU11. U uvjetima neizvjesnosti, čak i taj umjeren rast pokazuje da se politike utvrđene u zoni eura uspješno provode kako bi se izbjeglo ozbiljnije pogoršanje stanja na međunarodnom finansijskom tržištu", kazala je Vincelentte.
Zemljama skupine EU11 se u izvještaju savjetuje da, kako bi očuvale i ubrzale rast, vode odlučne ekonomske politike na dva fronta - da nastave sa mudrom makroekonomskom politikom da bi potaknule povjerenje na finansijskim tržištima i da uklone strukturne barijere za ekonomski aktivnosti kako bi realizirale potencijale ekonomskog rasta na srednji rok.
U izvještaju se također skupini EU11 preporučuju mjere za povećanje mobilnosti radne snage, veću održivost javnih finansija, prilagodba sistema socijalne zaštite demografskim promjenama, kao i harmonizacija regulativa preko granice, piše Euractiv.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.