Nezaposlenost u EU baca na granicu preživljavanja

 

Gospodarska kriza, zbog koje su milijuni europskih građana ostali bez socijalnih prava, produbljuje razlike između država članica Europske unije, prenose u srijedu europski mediji.

Najteže pogođeni su mladi, nezaposlene žene i samohrane majke u istočnim i južnim članicama Europske unije.

"Većina socijalnih sustava više ne može zaštititi prihode kućanstava od posljedica krize", rekao je u utorak europski povjerenik za zapošljavanje Laszlo Andor.

Predstavljajući Komisijinu godišnju analizu o socijalnim pitanjima i zaposlenosti i EU-u u 2012., Andor je poručio da poboljšanje nacionalnih sustava socijalne skrbi "može povećati otpornost na gospodarske šokove i olakšati brži izlazak iz krize."

U analizi na 496 stranica navodi se, među ostalim, da države članice koje najviše izdvajaju za socijalna davanja nisu one s najvećim javnim dugom.

Komisija ističe da snažna socijalna zaštita, kao što je briga za djecu samohranih majki i dobro promišljeni radni standardi koji osiguravaju pristup pomoći u kriznim vremenima, može pridonijeti smanjenju nezaposlenosti koja "doseže rekordne brojke koje nisu viđene gotovo 20 godina."

Gotovo 19 milijuna ljudi (11,8 posto) u eurozoni je bez posla, najviše od uvođenja eura 1999., po novim podacima Eurostata objavljenim u utorak. Godinu dana prije nezaposlenost u eurozoni iznosila je 10,6 posto.

U cijeloj Europskoj uniji, stopa nezaposlenosti iznosi 10,7 posto, prema 10 posto u studenome 2011., što je više od 26 milijuna ljudi, dva milijuna više nego godinu dana prije. Prije izbijanja krize 2008., nezaposlenost na razini EU-a iznosila je 7,1 posto. Najviše radnih mjesta izgubljeno je u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i na Cipru. Najmanje nezaposlenih imaju Austrija (4,5 posto), Luksemburg (5,1 posto) i Njemačka (5,4 posto).

"Sav napredak kada je riječ o nezaposlenosti nestao je s gospodarskom krizom", ističe Komisija.

Dugoročno nezaposleno sada je 42,5 posto nezaposlenih i ta će se brojka vjerojatno nastaviti povećavati zbog sve više otpuštanja, ali i neodgovarajućih vještina europskih radnika.

Države s najmanje dugoročno nezaposlenih one su koje poput Danske i Luksemburga omogućuju dodatno obrazovanje za radnike i savjetovanje za nezaposlene. Takvi programi uglavnom ne postoje u baltičkim državama i Grčkoj gdje ima najmanje radnih mjesta. Oni koji imaju sreće da pronađu posao najvjerojatnije ne rade puno radno vrijeme. Kako sve više ljudi ostaje bez posla, osobito na jugu i istoku Europe, rizik od siromaštva se povećava.Analiza EK pokazuje da je gotovo polovica država članica EU-a suočena s povećanjem siromaštva od 2008., a prihodi kućanstava smanjili su se u dvije trećine država članica.

Dvadeset posto kućanstava u Bugarskoj, na Cipru, u Grčkoj, Mađarskoj, Latviji i Rumunjskoj ima poteškoća u spajanju kraja s krajem.Kantina u osnovnoj školi u siromašnom dijelu Lisabona bila je, primjerice, otvorena tijekom božićnih blagdana jer djeci prijeti neishranjenost.

S druge strane, prihodi u nordijskim državama, Njemačkoj, Poljskoj i Francuskoj su porasli. Sve one imaju snažne sustave socijalne skrbi i otpornija tržišta rada, ističe Komisija.

"Nije vjerojatno da će Europa 2013. doživjeti bitnije poboljšanje ekonomsko-socijalne situacije", rekao je Andor, pozivajući na povećanja socijalnih ulaganja kako bi se poboljšala socijalna uključenosti i pomoglo ljudima da se vrate na tržište rada.

 

"Potrebna su nam socijalna ulaganja sada ili ćemo doživjeti smanjenje našeg gospodarskog potencijala i mnogo veće socijalne troškove u budućnosti", kazao je.