Proširenje EU na devet novih zemalja, uključujući Ukrajinu i zemlje Zapadnog Balkana, koštalo bi trenutne članice više od 256 milijardi eura, a također bi pretvorilo mnoge zemlje koje trenutno uživaju neto finansijske koristi od EU prvi put u neto davaoce doprinosa, prema internoj analizi budžeta EU do koje je došao Financial Times.
Ogromna cijena proširenja otkrivena je dok 51 evropskih lidera dolazi u Granadu u Španiji na skup Evropske političke zajednice i razgovara o narednim koracima za devet susjeda koji čekaju na pridruživanje EU.
“Sve zemlje članice će morati da plaćaju više i dobijaju manje iz budžeta EU; mnoge zemlje članice koje su trenutno neto primaoci postat će neto davaoci doprinosa”, navodi se u dokumentu sekretarijata Vijeća EU koji je procurio novinatima Financial Timesa.
Ukrajina, daleko najveća od devet zemalja koje su prihvaćene kao potencijalni kandidati, imala bi pravo na 186 milijardi eura tokom sedam godina, navodi list. To bi bilo povrh sadašnjih nižih procjena troškova rekonstrukcije Ukrajine, koje je Svjetska banka ove godine procijenila na oko 400 milijardi eura.
Proširenje je postalo jedna od najhitnijih tema za EU, a lideri su se sastali u petak kako bi razgovarali o tome kako usmjeriti debatu o ključnim pitanjima uključujući budžet, broj mjesta u Evropskom parlamentu, budućnost zajedničke poljoprivredne politike i da li bi prošireni blok mogao nastaviti sa jednoglasnim glasanjem u određenim oblastima.
Također se raspravlja o tome da li EU treba da nastavi sa procesom dozvoljavajući državama članicama postepeni ulazak u blok, ili treba da bude po principu “sve ili ništa”.
Jedan visoki diplomata rekao je za Guardian da se očekuje da će budžet biti najspornija tema i da treba da bude riješena do 2027. godine, kada će započeti sljedeći finansijski ciklus. Na taj način bi EU mogla pokazati da je spremna, uklanjajući svaki izgovor za odlaganje daljih razgovora o tome da li bi i koliko brzo Ukrajina, Moldavija i zemlje zapadnog Balkana mogle da se pridruže.
U dokumentu koji je procurio procjenjuje se da bi se budžet povećao za 21% na 1,47 milijardi eura ako bi se pridružilo svih devet zemalja. To bi podrazumijevalo značajno povećanje doprinosa Njemačke, Francuske i Holandije, s prijelaznim periodima neophodnim za povećanje finansiranja.
Iznos potrošen na poljoprivredu također bi se promijenio, a Ukrajina bi imala pravo na 95 milijardi eura tokom sedam godina, što je još jedan trošak koje bi zemlje članice morale uzeti u obzir.
Još jedan ključni fond, poznat kao kohezioni fond, koji obezbjeđuje novac za infrastrukturu u manje razvijenim zemljama, također bi bio značajno pogođen proširenjem. Prema trenutnoj finansijskoj formuli, Češka Republika, Estonija, Slovenija, Kipar, Malta i Litvanija više ne bi bile kvalifikovane za sredstva.
