Hrvatska bi EU lekciju mogla naučiti na teži način

Nina Dos Santos, ugledna urednica i novinarka CNN Internationala koja se uglavnom bavi ekonomskim temama analizirala je hrvatske izglede nakon ulaska u Europsku uniju. Nakon slavlja ostao je mamurluk mogle bi se parafrazirati njene uvodne rečenice. U Zagrebi je razgovarala s konobarima, cvjećarima, pekarima i primijetila da narod nije entuzijastičan zbog ulaska zemlje u Europsku uniju.

Šest od 10 je protiv ulaska, dvoje uopće nije briga, a tek dvoje pozitivno gleda na pridruživanje toj integraciji. Kopajući dublje po hrvatskom nezadovoljstvu zaključuje da se Hrvati boje da će postati drugorazredna europska država smještena u isti koš s bankrotiranim mediteranskim susjedima. Ljudi s kojima je razgovarala smatraju da ćemo završiti kako 'njemački radni strojevi', a drugi da se Uniji pristupa prekasno, kada beneficije nisu više tako atraktivne kao što su bile.

"I sada kada je hrvatska Vlada dovukla zemlju u EU, njihova ambivalentnost i ekonomski jadi će dalje potkopati povjerenje u bloku čije najveće članice poput Velike Britanije prijete izlaskom", piše Nina Dos Santos. I budimo iskreni - nastavlja: kada bi pitali većinu Europljana rekli bi da Hrvatska zaslužuje mjesto u EU samo zahvaljujući kulturnom nasljeđu. Ali ni Hrvati nisu sretni s EU. Zašto smo se uopće borili kad smo predali suverenitet bezličnim eurokratima, kazala su joj dva mlada hrvatska poduzetnika s velikom dozom ironije.

Ekonomske brojke su zastrašujuće: nezaposlenost mladih je preko 50 posto dok gospodarstvo vene u petogodišnjoj recesiji. Istina je da će EU Hrvatskoj na raspolaganja staviti 11 milijardi eura iz strukturnih fondova, ali put do njih vodi preko planina birokratskih pravila koji bi mogli ugušiti male poduzetnike u začetku. Već koplja se lome oko brojnih pitanja: od zabrane Prošeka kako bi se zaštitio talijanski imenjak Prosecco, do nelagode oko EU planova za legalizacijskom istospolnih brakova. Gungula će se samo povećavati ako ubrzo ne bude postignut ekonomski rast na obje strane. Deset godina plesa po briselskim notama nije podiglo standard većini Hrvata. Posljedica toga je pad podrške članstvu u EU.

Hrvatski BDP per capita za prošlu godinu je bio tričavih 12.971$ ako se usporedi s čeških 18,579$ ili njemačkih 41,512$, i pokazuje da je pred Hrvatskom dug put ako želi dostići najbogatije europske zemlje.

Spomenula je još jedan problem, odljev mozgova što je jedan od najvećih strahova i premijera Milanovića koji joj je to priznao kada ga je prošlog mjeseca intervjuirala.  Rođena iz pepela krvavog rata na Balkanu, nakon godina provedenih iza željezne zavjese, Hrvatska je druga zemlja bivše Jugoslavije, nakon Slovenije, koja je ušla u EU, pomalo teatralnim stilom piše Nina Dos Santos.

Istina je, smatra, da će članstvo u elitnom klubu zaštiti zemlju od nekih budućih nemira na Balkanu, ali Hrvati sumnjaju da će ponuditi put u blagostanje. Zaista, uzmimo primjer Slovenije: gotovo desetljeće od pridruživanja EU-u i eurozoni, bankovni sustav je pred kolapsom i zemlja riskira postati novi Cipar. Članstvo u EU nije zlatni tele kakvo je nekad bio. Lekcija koju bi Hrvatska mogla naučiti na teži način, zaključila je na kraju.