EU pojačava zaštitu od invazivnih vrsta

Europski parlament je podržao mjere za sprječavanje unosa stranih invazivnih vrsta biljaka, životinja i kukaca u EU i ograničavanje ekološke i ekonomske štete koju nanose.

Mjere, koje još trebaju zemlje članice službeno usvojiti, predviđaju angažiranje za bolju zaštitu od vrsta za koje se smatra da predstavljaju opasnost za Europu, kao i uspostavljanje otvorene liste stranih invazivnih vrsta. Invazivne vrste su one koje ugrožavaju druge, od običnih korova do većih "štetočina“, poput takozvanog račića ubojice, nemilosrdne grabljivice koja ugrožava ekosistem slatkih voda u Velikoj Britaniji ili gigantskog svinjskog peršuna koji može izazvati plikove na koži i otoke.

"Invazivne strane vrste svake godine u EU prouzrokuju štetu od 12 milijardi eura i mnoge zemlje članice već moraju potrošiti znatna sredstva da bi se s njima izborile", rekao je zastupnik iz redova europskih socijalista i demokrata Pavel Pok. Njegov izvještaj je usvojen sa 606 glasova za,36 protiv i četiri suzdržana.

Ovaj češki poslanik ukazao je da pojedinačni pokušaji zemalja članica da ublaže problem nisu učinkoviti jer se ove vrste ne obaziru na državne granice , zbog čega je suradnja presudna.

"Pregovori su bili vrlo teški, a imali smo ogranično vrijeme da postignemo sporazum", naveo je Pok, a saopštio Europski parlament.

Prijedlog propisa predviđa da se od zemalja članica traži da istraže na koji način se strane invazivne vrste unose u EU i šire, i da se uspostave sistemi nadzora i akcijski planovi za borbu protiv ove pojave. Pojačat će se i kontrole na granicama EU, a za vrste koje su se u velkoj mjeri proširile zemlje morati naprave planove na koji način će riješiti taj problem.

Sada je na državama članicama da službeno usvoje ovaj propis. Pregovori među institucijama EU su već vođene.

U pregovorima s Parlamentom , Vijeće ministara je prihvatilo zahtjev da se popis nepoželjnih opasnih vrsta ne ograniči na 50 kao što je bilo inicijalno predviđeno.

Popis će biti otvoren, a fokus će biti na vrstama koje su utvrđene kao noviji problem, kao i na onima koje uzrokuju najveću štetu.

Parlament je ubacio i odredbe da se posebno prate i one vrste koje su problem u pojedinačnim zemljama članicama, dok će se problem onih čije je stanište u nekoj od zemalja članica rješavati kroz pojačanu regionalnu suradnju među zemljama članicama uz podršku Europske komisije.

Zemlje članice će morati definirati odgovarajuće kazne za kršenje propisa. Predviđeno je načelo da troškove obnavljanja snosi onaj tko je odgovoran.

 Uz odobrenje Komisije moći će se specijaliziranim organizacijama dati  dozvola da se s invazivnim stranim vrstama provode neke komercijalne djelatnosti.

Račić ubojica jedan je od novih primjera problema koje mogu izazvati invazivne vrste kada se unesu na teritoriju koja nije njihovo prirodno stanište, i čije autohtone vrste nemaju mehanizme obrane protiv novog sustanara.

Uočena prvi put 2010, ova nemilosrdna grabljivica duga samo tri centimetra jede račiće i mlade ribe . Izvorno stanište joj je u bazenima Kaspijskog i Crnog mora. Problem za Britaniju je što se vrlo lako prenosi, pa su neophodna upozorenja korisnicima voda da očiste i osuše svu opremu nakon korištenja, da ne bi ovu otpornu štetočinu prenijeli u drugi vodotok.

Strane invazivne vrste mogu u toj mjeri narušavati biodiverzitet ugroziti druge vrste. Prema izvještaju Europske agencije za zaštitu okoliša iz 2012. godine, od 395 europskih authotnohh vrsta na Crvenoj listi kritično ugroženih Međunarodne unije za očuvanje prirode, čak 110 je ugroženo djelovanjem invazivnih stranih vrsta.

Posljedice ovakvih vrsta na zdravstvo najbolje ilustrira podatak da divovski svinjski peršin njemačko zdravstvo godišnje košta milion eura.

Riječ je o velikoj biljci lijepog izgleda, koja je unesena iz Azije prije 100 godina i sada se može naći u velikim dijelovima središnje i istočne Europe. Doticanje ove biljke, koja može izrasti do pet metara, može izazvati ozbiljne plikove i rane.

Pored toga, ona sprečava razvoj vrsta koje su prirodno prisutne.

Strane invazivne biljke također, budući da nisu u svom prirodnom staništu, mogu narušiti prirodnu ravnotežu ekosistema mijenjajući kvalitetu vode ili zemljišta, ometajući polinaciju ili na neki drugi način.

U prethodne dvije decenije ove vrste su EU koštale 1,2 milijarde eura godišnje. "Račun" za Veliku Britaniju je dvije milijarde eura, dok je na razini svijeta gubitak hiljadu milijardi eura godišnje.