WBIF:Kompanijama i institucijama iz BiH dostupna milijunska grant sredstva

23.07.2013 |

Investicije / PROJEKTI

Izvor: eKapija.ba

WBIF:Kompanijama i institucijama iz BiH dostupna milijunska grant sredstva

Javne institucije i kompanije do 19.9.2013.godine imaju šansu aplicirati za grant sredstva WBIF-a. Balkan Investment Framework (WBIF) je instrument pomoći koji podržava proces pristupanja EU u državama Zapadnog Balkana.

Javne institucije na svim nivoima vlasti u BiH, agencije i poduzeća  koji su odgovorna za pružanje javnih ili komunalnih usluga do 19.9.2013.godine imaju šansu aplicirati za grant sredstva iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Western Balkan Investment Framework (WBIF) je instrument pomoći koji podržava socio-ekonomski razvoj i proces pristupanja Europskoj uniji u državama Zapadnog Balkana, kroz financijsku i tehničku podršku implementaciji strateških infrastrukturnih  projekata.  Ovaj mehanizam objedinjuje i koordinira grantove Europske komisije i kredite partnerskih međunarodnih finansijskih institucija (IFI).

Grant aplikacije se upućuju na razmatranje WBIF Tajništvu putem Državnog IPA koordinatora (DIPAK-a) koji je za BiH Nevenka Savić, direktorica Direkcije za europske integracije BiH.

Projekte mogu predlagati i partnerske međunarodne financijske institucije, i u tom slučaju projekti trebaju dobiti suglasnost DIPAK-a. Zbog financijskih obaveza koje se stvaraju, neophodno je učešće Ministarstva financija i trezora BiH prilikom apliciranja.

Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH, za ekapija.ba kaže da je jedan od osnovnih preduvjeta za apliciranje na grant sredstva taj da projekt ima tzv. zainteresiranu vodeću međunarodnu financijsku instituciju (IFI) koja će ili financijski podržati implementaciju projekta (putem kredita) ili je ova institucija već prethodno odobrila kredit za neku investiciju te se na ime toga mogu tražiti grant sredstva za podršku u daljnjoj implementaciji projekta.

Financijeri u WBIF-u su: Europska komisija, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),  Razvojna banka  Vijeća Europe (CEB), Europska investicijska banka (EIB), Svjetska banka (WB), Njemačka razvojna banka (KfW), te bilateralni donatori.

''Vodeća IFI može biti  jedna od gore navedenih banaka (EBRD, EIB , KfW i CEB), sa kojima aplikant direktno dogovora uvjete kreditnog zaduživanja. Izuzetak je Svjetska banka  koja financira izradu regionalni sektorskih studija, i ne daje kao vodeća IFI kredite u okviru WBIF mehanizma za financiranje pojedinačnih investicijskih projekata zemalja korisnica, osim za Kosovo.  U ostalim zemljama korisnicma, WB može eventualno  sufinancirati određeni projekat na kojem već postoji vodeća IFI'', kaže Kavaz-Siručić.

Sredstva se mogu dobiti za vodosnabdijevanje, tretman otpadnih voda, kanalizacije, upravljanje čvrstim  otpadom i opasnim otpadom…, te prometnu infrastrukturu ( cestovni,željeznički,te morski promet i unutarnje plovne puteve), zračni promet, urbani transport, inter-modalne terminale...

Iz ovih grant sredstava mogu se financirati energija: proizvodnja (prednost je data tehnologijama vezanim za obnovljive izvore) električne energije, strateški prijenos plina i nafte, zalihe, kombinovani sistem proizvodnje toplotne i električne energije/kogeneracija, centralno grijanje, energetska efikasnost…

Također, prednost imaju projekti iz socijalnog sektora: (obrazovanje, pravosuđe, zdravstvo, socijalni stambeni smještaj, javne ustanove) .

Kroz ova sredstva se mogu podržati i projekti podrške razvoja privatnog sektora (putem državnih ili regionalnih shema za mala i srednja poduzeća i kroz Instrument za podršku razvoju poduzetništva i inovacija  EDIF ); energetska efikasnost (kroz Regionalni program energetske efikasnosti REEP); sektorske studije i analize  namijenjene poboljšanju  investicijske klime  koje moraju biti regionalnog karaktera (obuhvatiti više država korisnica u regionu Zapadnog Balkana).  

Procedura apliciranja: Prioritet regionalnim projektima

Apliciranje za ova sredstva se obavlja putem poziva za predaju projekata koji se objavljuju dva puta godišnje, a zadnji je raspisan prošlog mjeseca. Projekti moraju biti nominirani posredstvom Državnog koordinatora za IPA-u (DIPAK), putem jedne od partnerskih IFI uz saglasnost DIPAK-a ili preko nekih od regionalnih sektorskih organizacija (kao što je npr. SEETO, RENA, Energetska zajednica za JI Europu, i sl.)     

DIPAK grant aplikacije dostavlja WBIF Sekretarijatu koji ih prosljeđuje Grupi financijera projekata (čine je Europska komisija, partnerske međunarodne finansijske institucije i predstavnici bilateralnih donatora koji daju finansijska sredstva u Zajednički fond za grant sredstva).

Grupa nakon postupka ocjenjivanja predlaže uspješno ocijenjene projekte sa liste na odobravanje Upravnom odboru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Nakon usvajanja grant aplikacija  na Upravnom odboru WBIF-a, iste implementira IPF konzorcij koji ima ugovorni odnos s Europskom komisijom ili vodeća IFI  koja je dala podršku grant aplikaciji.

''Imajući u vidu da je WBIF mehanizam koji udružuje kredite i grantove iz različitih izvora, te da se posredstvom WBIF-a finansiraju i regionalni projekti, države korisnice nemaju unaprijed  alociran  iznos koji je raspoloživ isključivo njima. Do sada je posredstvom WBIF-a za finansiranje odobreno 145 projekata u svim državama korisnicama  regiona Zapadnog Balkana, ukupne  vrijednosti 13 milijardi eura'', navodi naša sugovornica.

Ono što je bitno je i to da projekti za koje se aplicira za grant sredstva trebaju biti u skladu sa pretpristupnom strategijom EU i relevantnim sektorskim strateškim dokumentima i planovima investicija, a prioritet je dan regionalnim projektima i projektima identificiranim kroz regionalne mreže. Dodaje da zbog finansijskih obveza koje se stvaraju, neophodno provesti konsultacije sa  nadležnim ministarstvima  financija  radi provjere mogućnosti kreditnog zaduživanja i uvjeta financijske konstrukcije.

Danijela Kozina

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI