Bankarski sektor BiH prelikvidan: Sredstava usmjeriti u infrastrukturne projekte

Kapital / BANKARSTVO

Bankarski sektor BiH prelikvidan: Sredstava usmjeriti u infrastrukturne projekte

06.12.2019. 11:04 / Izvor: Akta.ba

Bankarski sektor BiH je i dalje likvidan, izuzetno stabilan, dobro kapitalizovan, a profitabilnost raste, potvrdio je to i predsjednik Upravnog odbora UBBiH Boško Mekinjić na nedavno održanoj poromociji Bijele Knjige.

Kazao je da je u prošloj godini evidentan trend poboljšanja po svim segmentima. I pored velike konkurencije, pada kamatnih stopa i umjerenog rasta kredita, u 2018. godini ostvareni su rekordni rezultati poslovanja bankarskog sektora.

"Ti rezultati mogu biti i mnogo bolji ali na njima moraju svi raditi. Prema rezultatima, bankarski sektor u BiH je u 2018. godini ostvario dobit u iznosu od 367,1 milion KM. Ukupna aktiva bankarskog sektora iznosila je 31 milijardu KM i bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu. Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru je u porastu i ukupni krediti su dostigli nivo od oko 19,4 milijarde KM. Krediti pravnim licima su iznosili 10,2 milijardi KM, a krediti fizičkim licima 9,2 milijardi KM. Prema ovim pokazateljima vidljivo je kako je kreditni rast bio podjednako raspoređen između privrede i stanovništva. Ukupni depoziti bankarskog sektora bilježe rast i dostigli su nivo od 21,7 milijardi KM. Depoziti pravnih lica iznose 9,6 milijardi KM i imali su puno veći rast od depozita stanovništva koji iznose 12,1 milijardi KM", kazao je.

Sadašnji podaci pokazuju da se skoro izjednačio BDP i aktiva bankarskog sektora, već sada je to na nivou 33 milijarde KM. Depoziti bankarskog sektora prešli su 22 milijarde, od toga stanovništvo učestvuje sa 13 milijardi KM a nekih 10 milijardi KM otpada na privredu.

"Kod kredita je omjer malo drugačiji tu je u opticaju oko 21 milijarda kredita, od čega je 11 milijardi KM učešća privrede a 10 stanovništva. Neto dobit bankarskog sektora na datum kada je rađen pregled, 31,7 ove godine, iznosila je 275 miliona KM. Primjetan je trend rasta ovog dijela i on će se sigurno nastaviti i dalje da raste", pojašnjava Mekinjić.

Kaže da kad je riječe o kvaliteti klijenata, mikro i mala preduzeća su trenutno najmanje finansirana, jer su se banke u ovom dijelu susrele za veoma visokim procentom NPL-a – loših kredita i u prethodnom periodu su imali malo konzertvativan pristup za odobravanje takve vrste kredita.

Potvrdio je da je bankarski sektor BiH stabilan, kapitalizovan i prelikvidan te da mu u tome pomažu nadležne agencija za bankarstvo, kontinuirano unaprjeđenje zakonske regulative, eksterne revizije, bazelski standardi ali i sve ostalo što unaprjeđuje rad bankarskog sektora.

Na području BiH posluju 23 banke, osam u RS a 15 u FBiH. S obzirom na visoku konkurenciju, u ovoj godini su zabilježene i najniže aktivne stope a i ponuda je veća od potražnje.

Banke su u proteklom periodu aktivno upravljale svojim troškovima što se odrazilo i na konačan bilans kompletnog bankarskog sektora. Mekinjić pojašnjava da je definitivno prisutan veliki pritisak na cijene ali  ono na čemu treba zajedno da radi, posebno bankarska zajednica, jeste veliki procenat dugoročnih kredita koji je odobren po fiksnoj kamatnoj stopi.

"Određene odredbe će svakako u nastavku uticati na to da banke moraju prikupiti dovoljno stabilnih depozita, što opet podrazumjeva podizanje pasivne kamatne stope", kaže on.

Na našem tržištu preovladava bankocentrični sistem, rekao je to Mekinjić, što pokazuje da preko 80 posto svih transakcija otpada na bankarske transakcije, zatim tu je prelikvidnost koja postoji i u kojoj već sad imamo tri milijarde prekoobavezne rezerve koja se drži na Centralnoj banci.

Mekinjić kaže da traba naći načina kako da se zaposli taj novac koji je u opticaju. On kaže da se šansa vidi u razvojnim projektima, infrastrukturi izgradnje puteva, energetici, a tu je još i stanogradnja kroz koju bi mogli da uposle višak likvidnih sredstava.   

Da bi se bankarski sektor ojačao neophodna je i saradnja sa državnim aparatom kaže.

"Digitalizacije koja je proces koji nas prati i bez kojeg ne možemo, u najvećoj mjeri nailazi na probleme koji nas ograničavaju u tom razvoju. Jedan od problema je digitalni potpis koji bi nam olakšao rad u smislu digitalizacije određenih procesa, koji se prvenstveno odnose na online otvaranje računa. Tu su još novi digitalni servisi kao što je bitcoin valute, vještačka inteligencija i sl. Samo u domenu bitcoina imamo nedovoljnu regulisanost a koja će se u narednom periodu morati definisati", kaže Mekinjić te dodaje da bankarski sektor može biti i veliki pokretač razvoja privrede ali da se mora aktivnije uključiti.

Ono što ističe kao neophodno, jeste da se još više čuje glas bankara jer se na taj način može otvoriti mnogo više tema koje će biti usmjerene na pokretanje privrede.

"Ono sa čime se bankarski sektor susreće jeste nedostatak projekata za odrižvi razvoj. Mislim da nema kvalitetnih projekata koji bi bili finansirani, s jedne strane imamo preveliku likvidnost a s druge strane manjak kvalitenih projekata koji bi bili finansirani", rekao je.

Mekinjić kaže da će u fokusu bankarskog sektora i dalje ostati sigurnost, povjerenje i efikasnost, međutim ono što i ovom sektor stvara problem jeste odlazak ljudi iz zemlje. Taj problem se najviše odrazio i primjetio kroz kašnjenja kredita, te da je i to jedan od razloga zbog čega se neke stvari trebaju promijeniti. Kaže da će razvoj bankarskog sektora biti usmjeren i na unapređenje digitalizacije bankarskih usluga, uz istovremeno osiguranje visokog stepena bezbjednosti, ali i unapređenje i dalju diverzifikaciju bankarskih servisa, u skladu sa potrebama klijenata.

I.M.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kapital