MMF: Gubici svijeta zbog pandemije 13,8 hiljada milijardi dolara

Ekonomski oporavak svijeta od pandemije korona virusa se nastavlja, ali usporeno, rekla je izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva u online govoru na video-sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja članica grupe G20.

Georgieva je podsjetila da je prije tri sedmice MMF smanjio prognozu globalnog rasta na 4,4 posto, djelimično zbog revidiranja procjene izgleda rasta u SAD-u i Kini.

Ona je naglasila da od tada ekonomski pokazatelji pokazuju slabiju dinamiku rasta u 2022. godini zbog pojave nove varijante korona virusa – omikrona i poremećaja u lancu snabdijevanja koji su dugotrajniji nego što se očekivalo.

Istovremeno, inflacija je i dalje visoka u mnogim zemljama, finansijska tržišta su nestabilnija, a geopolitičke tenzije su naglo porasle.

"Snažna međunarodna saradnja i izuzetna fleksibilnost politike bit će od vitalnog značaja za savladavanje složene ‘staze s preprekama’ 2022. godine", rekla je, fokusirajući se na tri prioriteta politike, prenijela je Beta

Prvo, moraju se pojačati napori u borbi protiv onoga što bi se moglo opisati kao “ekonomski dugoročni COVID”.

MMF predviđa da će ekonomski gubici od pandemije biti skoro 13,8 hiljada milijardi američkih dolara do kraja 2024. godine, a verzija korona virusa omikron podsjeća da je kontinuirani i inkluzivni oporavak nemoguć dok se pandemija nastavlja, upozorila je Georgieva.

U takvim okolnostima, rekla je ona, najbolji način djelovanja je da se, uz obezbjeđivanje vakcina, pređe na osiguravanje da svaka zemlja ima jednak pristup sveobuhvatnom “kompletu alata za COVID-19” koji sadrži testove i sredstva za liječenje.

Drugo, mnoge zemlje će morati da primijene strožiju monetarnu politiku.

U kontekstu visokog stepena neizvjesnosti i značajnih razlika između zemalja, makroekonomske politike moraju biti pažljivo kalibrisane u skladu sa okolnostima svake zemlje.

Treće, države moraju dati veći prioritet fiskalnoj održivosti. Hitne fiskalne mjere provedene tokom krize pomogle su da se spriječi nova velika recesija.

Ali one su također podigle nivoe duga na rekordno visoke.

"Tokom 2020. smo videli najveće povećanje duga za godinu od Drugog svjetskog rata, pri čemu je globalni dug – i javni i privatni, porastao na 226 hiljada milijardi dolara", rekla je Georgieva.

Ona je ukazala da dok se mnoge zemlje suočavaju sa sve većim dugom, mora se dati prioritet pomaganju onim zemljama kojima je potrebno restrukturiranje duga. Udeo zemalja sa niskim dohotkom koje su pod visokim rizikom ili već imaju problem zbog dugova, udvostručio se od 2015. godine – sa 30 odsto u ukupnom broju zemalja, na 60 odsto danas, a mnoge se suočavaju sa hitnom potrebom da restrukturiraju dug, rekla je šefica MMF-a.