MMF: Globalni javni dug bi za tri godine mogao doseći 115% svetskog BDP-a

Ukupni svjetski javni dug bi ove godine prvi put trebao premašiti 100 biliona dolara i mogao bi rasti brže od prognoziranog jer politika favorizuje veću potrošnju, a spor ekonomski rast povećava potrebe i troškove zaduživanja, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak.

Najnoviji izvještaj MMF-a pokazao je da će globalni javni dug dostići 93 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja 2024. i približiti se 100 postotnih poena do 2030. To bi premašilo vrhunac od 99 posto dostignut tokom COVID-19 pandemije, a također bi bilo 10 posto više u odnosu na 2019.

Izvještaj uključuje "ozbiljno negativan scenario" koji pokazuje da bi globalni javni dug mogao dostići 115 posto globalnog BDP-a za samo tri godine, 20 posto više nego što se trenutno predviđa.

Objavljen sedam dana prije održavanja godišnjih sastanaka MMF-a i Svetske banke u Washingtonu, izvještaj navodi da postoje dobri razlozi da se veruje da bi budući nivoi duga mogli biti znatno viši od trenutno predviđenih, uključujući želju da se više troši u SAD, najvećoj svetskoj ekonomiji.

"Neizvjesnost fiskalne politike se povećala, a političke crvene linije o oporezivanju postale su ukorijenjene. Rastu pritisci na potrošnju za rješavanje zelenih tranzicija, starenja stanovništva, zabrinutosti za sigurnost i dugotrajnih razvojnih izazova", navodi MMF u izvještaju.

Zabrinutost MMF-a zbog povećanja nivoa duga dolazi tri sedmice prije predsjedničkih izbora u SAD-u na kojima su oba kandidata obećala nove porezne olakšice i potrošnju koja bi mogla povećati federalni deficit za bilione dolara.

Prema procjenama Komiteta odgovornog za Federalni budžet (CRFB), planovi republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa za smanjenje poreza dodali bi oko 7,5 biliona dolara novog duga za 10 godina, što je više nego duplo od 3,5 biliona dolara iz planova potpredsjednice Kamale Harris, demokratske kandidatkinje.

Dug bi mogao biti dodatno značajno povećan slabim ekonomskim rastom, strožim uslovima finansiranja i većom neizvjesnošću fiskalne i monetarne politike u sistemski važnim ekonomijama kao što su SAD i Kina, javlja Reuters.