Rumuni prednjače u Europi po vlasništvu nad nekretninama

Rumuni prednjače u Europskoj uniji po vlasništvu nad nekretninama dok Hrvatska zauzima visoko treće mjesto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U prosjeku je 2011. godine u 27 zemalja Europske unije 70,1 posto građana živjelo u vlastitoj kući ili stanu. U 17-članoj eurozoni taj je postotak bio još niži i iznosio je 67 posto.

Najveći je udio vlasnika stambenih nekretnina u 2011. bilježila Rumunjska, čak 96,6 posto. Na drugom je mjestu Litva s 92,3 posto stanovnika koji žive u vlastitoj kući ili stanu dok je treće mjesto pripalo s Hrvatskoj s odgovarajućim udjelom od 92,1 posto, pokazuju statistički podaci Eurostata, objavljeni u sklopu izvješća o stambenim prilikama u EU.

Začelje ljestvice u EU drži Njemačka gdje je 2011. tek nešto više od polovine građana, odnosno njih 53,4 posto, živjelo u nekretnini čiji su ujedno bili vlasnici. U Austriji odgovarajući udio iznosio je 57,5 posto. Nešto je iznad prosjeka EU-a i Nizozemska, sa 67,1 posto, i Velika Britanija, sa 67,9 posto.

Najniži udio vlasnika stambenih nekretnina, samo 43,8 posto, bilježila je 2011. Švicarska koja je obuhvaćena istraživanjem kao članica Europskog ekonomskog prostora.

Hrvatska je 2011. bila iznad europskog prosjeka i po udjelu stanovnika koji su živjeli u kući. Dok je u EU taj udio iznosio 34,4 posto, Hrvatska je sa 71,7 posto nadmašila bogatu Norvešku gdje je u promatranom razdoblju u kući živjelo 62,3 posto stanovnika.

U promatranom je razdoblju također manje od 10 posto stanovnika u Hrvatskoj živjelo u unajmljenom stanu odnosno kući i plaćalo najamninu određenu tržišnim odnosom ponude i potražnje a isti udio bilježilo je i 11 članica Europske unije. U Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Luksemburgu i Austriji odgovarajući je udio bio veći od 25 posto a u Švicarskoj veći od 50 posto.

U svim zemljama članicama EU-a udio stanovnika koji su plaćali povlaštene najamnine ili su bili oslobođeni obveze plaćanja najamnine bio je 2011. manji od 20 posto.

Što se pak tiče 'prenapučenosti', najlošija je situacija u Rumunjskoj, gdje je 2011. čak 54,2 posto stanovnika živjelo u skučenom stambenom prostoru. Slijedi Bugarska sa 47,4 posto i Poljska s 47,2 posto. U Hrvatskoj je odgovarajući udio 2011. iznosio 45,1 posto. Prosjek u EU iznosio je 16,9 posto.

U kategoriji kvalitete uvjeta stanovanja Hrvatska je 2011. po mnogim pokazateljima bila iznad prosjeka Europske unije . Tako je problem buke mučio 10,9 posto stanovnika, u odnosu na prosjek EU-a od 19,9 posto. Udio građana Hrvatske koji su po vlastitom izjašnjavaju 2011. živjeli u zagađenom okolišu iznosio je 7,3 posto, u usporedbi s 15,3 posto koliko je iznosio prosjek u EU.

Kriminal i vandalizam narušavali su kvalitetu življenja za 3,4 posto stanovnika Hrvatske u 2011., u odnosu na 14,2 posto koliko je iste godine iznosio prosjek u EU.