Siva ekonomija u BiH veća je od sedam milijardi maraka, ili četvrtine bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Centara civilnih inicijativa BiH o stanju bh. ekonomije nakon početka sprovođenja Reformske agende.
CCI se za procjenu sive ekonomije pozvao na procjene ugledne kuće "Mastercard Ernst & Young" iz 2014. godine, dok se podaci o robnoj razmjeni mogu naći u zvaničnim statističkim podacima.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da navedena procjena o obimu sive ekonomije pokazuje enormno učešće neregistrovanih i nezakonitih aktivnosti u BiH.
"Tim više jer je realno pretpostaviti da je stvarni obim sive ekonomije još i veći od procijenjenog, jer nije mogao biti obuhvaćen dio prihoda koji je ostao izvan opticaja ili čak plasiran izvan BiH", navodi on.
Ipak, dobra vijest je da je javna zaduženost po glavi stanovnika od kraja prošle godine počela opadati, a prema CCI-jevoj studiji, zaduženost u BiH u drugom kvartalu prošle godine manja je za 288 maraka po glavi stanovnika, dok je u 2015. u odnosu na isti period godinu dana ranije bila manja za 28 maraka.
Ističu da je u FBiH javni dug po glavi stanovnika godinama u stagnaciji, a da je u RS rastao do kraja prošle godine, kada je počeo da se smanjuje. Napomenuli su da u njihove podatke nije uključen produženi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, čija je druga tranša tek nedavno isplaćena.
U FBiH, kako ističu, trećina budžeta ide na otplatu duga, dok je u RS taj procenat 44 odsto. U oba entiteta, kako navode, udio koji ide na otplatu duga počinje da se popravlja u iznosu od dva odsto.
"Servisiranje dugova je veliki teret na budžete entiteta, te minimiziraju šanse za stabilizaciju javnih finansija, kao i za nova javna kapitalna ulaganja", navedeno je u studiji.
Gavran je, pak, skeptičan kad je u pitanju smanjenje javnog duga, jer se, kako ističe, ne uzimaju u obzir aranžman s MMF-om i druga zaduženja.
"Nema ni bilo kakvih poboljšanja u načinu korištenja navedenih sredstava, jer je struktura budžetske potrošnje kontinuirano neracionalna i neproduktivna i jednostavno se beskonačno pokrivaju neopravdani rashodi i deficiti umjesto da se otklanjaju njihovi uzroci i okrene razvojnim aktivnostima i poboljšanju poslovnog okruženja", kaže on.
U CCI-ju tvrde da se poboljšao i trend pokrivenosti uvoza izvozom za četiri odsto, i to sa 57 odsto u 2015. na 61 odsto u prošloj godini, ali upozoravaju i da je deficit i dalje visok i iznosi sedam milijardi maraka.
Deficit robne razmjene sa Srbijom popeo se na milijardu maraka, a izrazito negativan bilans imamo s Njemačkom, i iznosi gotovo trećinu milijarde maraka, otprilike koliko i sa susjednom Hrvatskom. I deficit s Italijom je veoma visok, i iznosi 485 milijardi maraka.
Sa druge strane, pozitivni trgovinski bilans BiH ima s Austrijom u iznosu od 162 miliona maraka, Slovenijom 61 milion maraka, Švajcarskom od 67 miliona maraka i Crnom Gorom od 262 miliona maraka.
Dobra vijest je i da je zabilježen rast industrijske proizvodnje u oba entiteta, i to za 13 odsto, odnosno milijardu maraka u FBiH i 1,3 milijarde maraka u RS. Ukupna vrijednost industrijske proizvodnje u FBiH iznosi gotovo devet milijardi maraka, a u RS 6,3 milijarde maraka.
Gavran je mišljenja da poboljšanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni nije zbog domaće ekonomske ekspanzije, već uglavnom zbog povoljne situacije na izvoznim tržištima.
"Naš je izvoz ograničen na relativno mali broj proizvoda, većinom manje dodane vrijednosti i tehnološke složenosti, koji su uglavnom namijenjeni daljoj preradi ili ugradnji u gotove proizvode, koje potom i sami uvozimo, dok se i mnogi finalni proizvodi visokog kvaliteta i vrijednosti koje izvezemo proizvode od uvoznih sirovina i repromaterijala i plasiraju u okviru globalnih brendova i tek minimalni dio njihove vrijednosti ostaje u BiH", zaključuje on.
