MMF: 550 javnih preduzeća sa 80.000 radnika proizvodi gubitke

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH objavila je radni dokument na temu "Preduzeća u državnom vlasništvu u BiH: Procjena performansi i nadzora", kojeg su na temelju baze finansijskih izvještaja državnih preduzeća pripremili Bobana Čegar i Francisco Parodi.

Na osnovu nove baze podataka finansijskih izvještaja preduzeća u državnom vlasništvu (State- Owned Enterprise - SOE), otkriva se su SOE u Bosni i Hercegovini uglavnom u slabom finansijskom stanju. Finansijska analiza ukazuje na to da SOE ne doprinose dovoljno ekonomiji.

Preduzeća u državnom vlasništvu predstavljaju veliki dio privrede Bosne i Hercegovine sa uticajem na makroekonomski učinak, uključujući njenu fiskalnu održivost, tržište rada i konkurentnost.

U dokumentu se navodi da ne postoje tačni, ažurirani i javno dostupni skupovi podataka o sektoru SOE. Navodi se da su  preduzeća u državnom vlasništvu zaslužna za oko 11 procenata ukupne zaposlenosti, ali samo 10 procenata dodane vrijednosti, što ukazuje na to da zaposleni u SOE u BiH proizvode manje dodane vrijednosti nego u drugim zemljama regiona.

“SOE ostavljaju značajan otisak na privredu, ali veliki broj SOE utiče negativno na makroekonomski učinak, time što unosi distorziju u tržište rada i nameće znatne fiskalne troškove. Također, sektor SOE ne doprinosi dovoljno privredi", navodi se .

550 državnih javnih preduzeća

Inače, u Bosni i Hercegovini ima preko 550 SOE (315 u FBiH i 235 u RS ). U njima je zaposleno oko 80 hiljada radnika širom svih sektora privrede (oko 11 posto ukupne zaposlenosti).

"Javna preduzeća imaju u vlasništvu 40 posto svih stalnih sredstava u privredi, a zaslužna su za 10 posto zbirnog prometa. Međutim, 20 najvećih javnih preduzeća u pogledu stalnih sredstava i prometa čini oko 80, odnosno 70 posto ukupnih stalnih sredstava i prometa javnih preduzeća, respektivno", piše u MMF-om dokumentu. 

Prosječna plata u SOE je za oko 40 procenata viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost. Premija na plate u SOE u BiH je viša nego u većini zemalja regiona CESEE.

Dok je većina SOE mala ili srednja i u obliku opštinskih komunalnih preduzeća, SOE koja su entitetskom vlasništvu imaju operacije najvećeg obima i zaslužna su za najveći dio zaposlenosti u sektoru. Opštine posjeduju 279 SOE, uglavnom u područjima vodosnabdijevanja, grijanja, te kanalizacije, ali neke i u oblastima komunikacija (radio) i rekreacije (bazeni, parkovi). Ukupna zaposlenost u opštinskim SOE je krajem 2017. godine iznosila 11 hiljada. Ipak, najveći dio ekonomske aktivnosti obavljaju SOE koja su u vlasništvu entitetskih centralnih vlada, koja su u 2017. godini generisala oko 85 procenata prihoda SOE (2,9 milijardi EUR), držala 85 procenata sredstava i obaveza SOE (13,3 milijardi EUR i 3,5 milijardi EUR, redom), te zapošljavala 58 hiljada od 76 hiljada ukupno zaposlenih u SOE u uzorku.

Najveća SOE u vlasništvu centralnih vlada su u sektoru proizvodnje električne energije (FBiH i RS Elektroprivrede), rudarstva (rudnici uglja u FBiH), proizvodnje (proizvodnja naoružanja), poljoprivrede (Šume RS) i transporta (putevi, autoputevi, željeznice).

Većina prihoda i sredstava su u sektorima električne energije, gasa, pare i klimatizacije. Ta SOE generišu 45,6 procenata ukupnih prihoda SOE, nakon čega sijede informacije i komunikacije (12,4 procenta) i transport i skladištenje (11,7 procenata). Tri SOE sa najvišim prosječnim prihodima u periodu koji je uzet za uzorak su Elektroprivreda BiH (535 miliona EUR), BH Telecom (274 miliona EUR) i Elektroprivreda RS (210 miliona EUR). Više od 70 procenata svih sredstava SOE koncentrisano je u sektoru električne energije, gasa, pare i klimatizacije (37 procenata), te transporta i skladištenja (36 procenata).

Prvih pet poslodavaca među državnim preduzećima su Elektroprivreda BiH, Željeznice FBiH, Željeznice RS-a, te rudnici uglja Banovići i Kreka – ističe se u analizi.

Prosječna plaća u državnim preduzećima je veća u odnosu na većinu zemalja regije. U 2017. godini je prosječna bruto mjesečna plaća u državnim preduzećima bila 756 eura, a produktivnost je oko osam posto niža u odnosu na radnike u privatnom sektoru. Na plaće uposlenika otpada oko 30,5 posto ukupnih rashoda državnih preduzeća. U privatnom sektoru procentualno učešće plaća u rashodima iznosi 12 posto.

Prosječna plata u SOE je za oko 40 procenata viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost.

Iako je oko 85 posto državnih preduzeća bilo solventno na kraju 2017. godine, s pozitivnim kapitalom od oko milijardu eura, 66 firmi su akumulirale gubitke u iznosu od 1,6 milijardi eura. Te firme tehnički su nesolventne s negativnim vlasničkim kapitalom u iznosu od 290 milijuna eura (2 posto BDP-a). Većina gubitaka akumulirana je u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i energetike.

Pregled učinka 

Bilans stanja sektora SOE ukazuje na značajne strukturalne slabosti, koje bi mogle da zahtijevaju mjere za politike u kratkoročnom periodu. Dok je oko 85 procenata SOE sa krajem 2017. godine bilo solventno, sa pozitivnim kapitalom od oko 1 milijarde EUR, postoji 66 preduzeća koja su nagomilala gubitke u iznosu od 1,6 milijarde EUR.

U tom su kontekstu izdvojena preduzeća GRAS i Aluminij. GRAS, ističe se, ima neodrživ poslovni model. Na kraju 2017. ukupne obaveze ovog preduzeća iznosile su 110 miliona eura ili 1,1 posto BDP-a FBiH. Poreska dugovanja iznosila su 81,6 miliona eura ili 0,8 BDP-a FBiH.

Generalno, sektor javnih preduzeća je u periodu od 2015. do 2017. godine u prosjeku proizvodio gubitke. Iako je sektor u cjelini u 2017. godini bio marginalno profitabilan, sa šest profitabilnih sektora, samo tri sektora su bila profitabilna u toku perioda od 2015. do 2017. godine. 

Gotovo jedna polovina SOE nije likvidna i zahtijeva i eksplicitnu i implicitnu budžetsku podršku. 

SOE su isplatila samo 0,3 procenta BDP-a u dividendama u 2017. godini, što ukazuje na negativne povrate za vlasnike, imajući u vidu neto budžetsku podršku.

Osim toga, SOE ne doprinose dovoljno razvoju infrastrukture, čime ne ispunjavaju važno potencijalno opravdanje za javno vlasništvo.

Kompletano istraživanje na temu "Preduzeća u državnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini: Ocjenjivanje učinka i nadzor" možete pročitati ovdje.