BiH zaostaje u provedbi EU zakonodavstva u sektoru električne energije i gasa

Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini bila je tema II panela 4.Energestkog samita. Ovo tržište formalno je otvoreno 1. januara 2015. godine.

Od tada pa do danas preko 5.000 firmi je ili promijenilo svog snabdjevača električnom energijom ili je sa postojećim snabdjevačem uspjelo ispregovarati bolje uslove snabdijevanja električnom energijom.

Sve pokazuje da Bosna i Hercegovina zaostaje u prenošenju i provedbi EU zakonodavstva u dva važna sektora a to su električna energija i gas.

Učesnici ovog panela došli su do zaključka da ovaj zastoj ima uticaj na daljni razvoj sektora, sigurnosti snadbijevanja i interes investitora da ulažu u zemlju. Kazali su da bi nastavak reformi u elektroenergetskom sektoru u Bosni i Hercegovini trebao donijeti istu prednost i kategoriji domaćinstava, tako da i oni mogu izabrati svog snabdjevača ukoliko im on ponudi bolju cijenu ili uslove snabdijevanja električnom energijom.

Christian Hewicer, konsultant USAID projekta za Investiranje u sektor energije, kazao je da je jedan od problema zastoje i neusvajanje Zakon na nivou države.

"Postoje velike neusklađenosti državnih i entiteskih zakona, a najviše se to odnosi na neusklađivanje tarifa sve to stavra probleme u jedinstvenosti trišta i trgovine. Tarife se npr. spominju u zakonu RS-a ali nije jasno na šta se ključne odredbe iz zakona odnose. Sigurnost snadbijevanja je također jedna od tematika na kojima se treba raditi da bi se ovaj sektor razvijao u pravo smijeru. Naše istraživanje kroz projekat pokazuje da je dosta toga do sada urađeno i unaprijeđeno ali ima tu još mnogo posla", kazao je Hewicer.

Panelisti su kazali da za reforme u sektoru električne energije i gasa postoje mape puta koje sadrže listu neophodnih koraka koje BiH treba poduzeti u cilju usklađivanja sa EU zakonodavstvom, te da su parlamenti, vlade, institucije i agencije iz sektora dužne raditi na usvajanju nedostajućih zakona i propisa.

Amira Pintul, pomoćnica ministra u ministarstvu industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH je kazala da je trenutni  Zakon o električnoj energiji usklađen sa Trećim energetskim paketom i dobrim dijelom je prilagođen. Pojasnila je da je skoro napravljena i analitika svih onih elemenata koji se u narednom periodu trebaju izmijeniti prije stavljanja u proceduru.

Alija Mujčinagić, šef Odjeka za Tržišta u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju, kazao je da se naše tržište, bez obzira na silne podatke o uspjehu našeg tržišta enrgije u odnosu na regiju, ipak nalazi na začelju balkanske energetske šestorke, te da se veleprodajno tržište energije veće deste godina nije promijenilo, a na maloprodajnom tržištu je stagnacija. Kazao je da jedina promjena koja se tu desila je uspostava balansnog tržišta.

Učesnici su ponovili da je tržište električnom energijom otvoreno i funkcioniše zahvaljujući usvajanju ključnih zakona i propisa u tom sektoru, dok je sektor gasa još uvijek na samom početku reformskog procesa.

Istaknuto je da za razliku od sektora električne energije, koji je posljednih godina doživio značajan napredak i promjene, u sektoru gasa ne postoji uređen konkretan zakonodavni okvir koji bi bio usklađen sa propisima Energetske zajednice tj. Evropske unije koje je Bosna i Hercegovina obavezna da ispoštuje.

Nepostojanje adekvatne legislative utiče na transparentnost cijena i sigurnosti snabdijevanja gasom.

Zbog ovih problema će na Samitu biti pokrenut proces traženja konkretnih rješenja za dinamične i efikasne reforme u ovom sektoru te nastavak reformi u sektoru električne energije.

I.M.