Australijski ugalj za zeničkog zagađivača zraka

Edita Šišić sa porodicom već 24 godine živi u prigradskom naselju Tetovo, kraj Zenice, u centralnoj Bosni i Hercegovini (BiH). Naselje u kome živi je tik do nekadašnje zeničke željezare, a danas kompanije ArcelorMittal, najvećeg proizvođača čelika u Bosni i Hercegovini.

Zbog blizine postrojenja, mještani naselja izloženi su zagađenju vazduha, a prekomjerna količina prašine, sumpor-dioksida i ostalih čestica, kaže Edita, izazivaju zdravstvene probleme.

“Zagađenje osjetimo na svojoj porodici – suprug ima problema sa disanjem, imamo dijabetičara, a zna se da zagađenje uzrokuje dijabetes, svekrva je srčani bolesnik. U porodici nas ima četvero, sa svekrvom petero. Imamo mi baštu, ali ti svi plodovi nisu za upotrebu. Sad koristimo plastenik, to nam je kao neka zaštita”, priča Edita za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Čist zrak, kako kaže Edita, udišu van Zenice, a zbog problema sa zagađenjem u gradu, Edita je i u nevladinoj organizaciji „Ekoforum“.

“Ja znam da se ne može to za jedan dan, da za to treba vremena, ali je već dugo vremena prošlo. Od 2002. do sada – nema nikakvog pomaka. Oni uvijek kažu da ima zaposlenih. Mi nismo za to da se zaposleni otpuste, ali jesmo da se nešto dešava. U Češkoj ima ista željezara, isti vlasnik, isto sve, ali oni poštuju mjere. Kod njih nije zagađeno. I oni su imali problem kao mi, ali oni su sada u Evropskoj uniji”, objašnjava ona.

U preduzeću ArcelorMittal je zaposleno oko 2.200 radnika.

Kvalitet zraka u Zenici je "treće kategorije" u posljednjih pet godina, navodi se u izvještaju Instituta “Kemal Kapetanović” iz Zenice koje radi na utvrđivanju njegove kvalitete.

“Granične vrijednosti su višestruko prekoračene, posebno u periodima kada vlada inverzija u Zenici, kada se iznad Zenice formira jedan sloj koji ne dozvoljava izlazak zagađujućih materija i zagađenje se povećava iz dana u dan”, kaže za RSE Halim Prcanović, rukovodilac Centra za okoliš pri zeničkom Institutu “Kemal Kapetanović”.

Procjene su, dodaje, da se u Zenici u narednih deset godina neće postići „kvalitet zraka prve kategorije“.

“Ako budemo radili na smanjenju emisije u industriji, smanjenju emisije iz kućnih ložišta kroz povećanje energetske efikasnosti, kroz zamjenu peći, kroz uvođenje toplotnih pumpi, kroz regulisanje saobraćaja, ako budemo sve te sektore podjednako tretirali, onda možemo očekivati da ćemo kvalitet zraka u narednih deset godina poboljšati”, ističe.

Kategorije kakvoće zraka određuju se prema nivoima onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti i tolerantne vrijednosti.

Prva kategorija je čisti ili neznatno onečišćen zrak, druga je umjereno onečišćen zrak, a treća prekomjerno onečišćen zrak u kojem su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više onečišćujućih tvari.

Prcanović dodaje kako nema preciznih podataka o tome koliko ArcelorMittal ili neka druga fabrika u Zeničko-dobojskom kantonu, jednom od deset kantona u entitetu Federacija BiH, zagađuje vazduh i loše utiče na okoliš, jer zbog nedostatka novca nije urađena studija.

No, ove godine bi se to moglo promijeniti, jer je švedska agencija za zaštitu okoliša napravila program pomoći Bosni i Hercegovini koji se odnosi na upravljanje kvalitetom zraka. Studija će biti napravljena za Zenicu, odnosno koliki je uticaj kućnih ložišta i industrije na zagađenje grada.

ArcelorMittal Zenica najveći je proizvođač dugih čeličnih proizvoda u regiji, a godišnje proizvede skoro milion tona. Osnovni asortiman proizvoda uključuje rebrasti betonski čelik, žicu, mreže i rešetkaste nosače. Čelik je legura željeza i ugljika s ostalim elementima, a željezo se najčešće nalazi u zemljinoj kori, u formi ruda.

Zenička kompanija rude crpi iz obližnjeg rudnika, ali je prije nekoliko dana ugalj za ovu firmu je stigao iz Australije.

Dopremio ga je najveći brod koji je do sada uplovio u Luku Ploče u Hrvatskoj, 18. februara. Kako je za RSE rečeno iz ArcelorMittala, ugalj je dovezen za potrebe procesa koksovanja u njihovom pogonu Koksare.

“Riječ je o potpuno drugačijoj vrsti uglja od energetskog koji koristimo na našim kotlovima u pogonu energetika za proizvodni proces i grijanje grada. Ugalj za koksovanje se ne može koristiti nigdje drugo osim u procesu koksovanja, nakon čega se kasnije koristi na visokoj peći za proizvodnju čelika. Osim toga, ove vrste uglja nema dostupnog na prostorima bivše Jugoslavije”, navedeno je iz Ureda za odnose s javnošću ove firme.

Iz kompanije dodaju i da su proveli niz projekata za zaštitu okoliša, te da su formirali prvu privatno-javnu kompaniju, Toplanu Zenica, gdje je Grad Zenica partner.

“Ovaj projekt podjednako je važan za gradsko grijanje, energetsku efikasnost kao i za zaštitu okoliša u Zenici. Emisije SO2 iz fabrike će biti smanjene za 80 posto”, objasnili su iz ArcelorMittala.

Na sastanku Federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo i predstavnika ArcelorMittala Zenica 23. februara u Sarajevu predstavljen je plan provedbe mjera propisanih okolišnom dozvolom izdatom 2016. godine.

“Razgovarano je o zahtjevu za ponovno izdavanje okolišne dozvole, te nastavku sudjelovanja predstavnika ove kompanije u aktivnostima koje se provode u projektu „Peace Nexus“,tj. uključivanje različitih sudionika u rješavanju problematike zaštite okoliša u gradu Zenici i šire”, saopšteno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Istovremeno, sudionici razgovora izrazili su "obostrano zadovoljstvo postignutim rezultatima na polju zaštite okoliša".

Samir Lemeš, ekološki aktivista i profesor Mašinskog fakulteta u Zenici kaže u razgovoru za RSE da su do sada federalne vlasti uvijek na prvo mjesto stavljale zapošljavanje ljudi i ekonomiju, dok su zaštitu zdravlja građana ‘gurnuli na posljednje mjesto’.