Povećan broj proizvoda koji imaju dopuštenje za tranzit do luke Ploče

Europska komisija upoznata je kako teku pripreme Hrvatske i BiH za ulazak naših susjeda u Europsku uniju, izrazivši zadovoljstvo tempom radova na graničnim prijelazima Bijača i Gradiška te dogovorom oko režima izvoza preko luke Ploče.

Naime, tijekom tehničkog sastanka predstavnika EU-a, Povjerenstva za integrirano upravljanje granicom BiH i izaslanstva Hrvatske pojašnjena je planirana legislativa EU-a koja će se primjenjivati na državnoj granici između Hrvatske i naše zemlje nakon ulaska Hrvatske u Uniju. 

"To uključuje pojedinosti iz Posebnog tranzitnog režima za poljoprivredne proizvode životinjskog podrijetla iz BiH u vezi s izvozom tih proizvoda preko luke Ploče. Ovaj režim će omogućiti proizvođačima i trgovcima da nastave izvoziti svoju robu u treće zemlje. Broj poljoprivrednih proizvoda koji imaju dopuštenje za tranzit do luke Ploče je čak povećan u korist bh. gospodarstva", stoji na stranici Izaslanstva EU-a u BiH.

Pojas još neizvjestan

Isto tako navodi se kako Europska komisija pozdravlja blagovremeni završetak radova na graničnim prijelazima i graničnim inspekcijskim prijelazima Bijača/Nova Sela i Gradiška i informaciju da bi pristupna cesta do novog prijelaza Bijača na teritoriju BiH na vrijeme trebala biti završena. To ima veliku važnost za regionalnu ekonomiju i dobrosusjedske odnose naše zemlje i Hrvatske. Europska komisija će nastaviti bilateralne razgovore s BiH kako bi bilo pronađeno rješenje za promet u gradu Gradiška nakon što Hrvatska postane članica EU-a.

Jedno od pitanja za koje, čini se, još uvijek nema konačnog dogovora, a izuzetno je važno za obje zemlje, jest dubina pograničnog pojasa. Naime, jedina informacija sa sastanka koji je održan u ponedjeljak jest kako su se izaslanstva obiju zemalja složila da tijekom sljedećih nekoliko tjedana finaliziraju Sporazum o pograničnom prometu. Naime, stavovi po ovom pitanju poznati su već odranije - hrvatska strana zalaže se da pogranični pojas obuhvati pet kilometara od granice, dok je stav EU-a da se taj pojas proširi na 30 kilometara. Na taj način bi se obuhvatilo više od 1500 naseljenih mjesta, što Hrvatska smatra neprihvatljivim, jer bi se na taj način izgubila svrha pograničnog pojasa.

Posebne propusnice

Podsjetimo, odmah nakon sastanka u Bruxellesu Miro Džakula, predsjedatelj Povjerenstva za integrirano upravljanje granicom BiH, nije želio otkrivati bilo kakve detalje. Kratko nam je kazao kako će o svim detaljima obavijestiti Vijeće ministara BiH te kako su stavovi Hrvatske i Unije ostali isti. Iako je bilo najavljeno kako će ovo pitanje do sada biti riješeno, to se nije dogodilo iako Hrvatska 1. srpnja ulazi u EU.

Ovo je jedno od najvažnijih pitanja za građane koji žive u graničnim dijelovima, koji s nestrpljenjem očekuju konačan dogovor. Mnogi od njih preko granice imaju obradiva zemljišta, nekretnine itd., tako da će im od krucijalne važnosti biti propusnica koja će im omogućiti prijelaz preko nekog od dvadesetak malograničnih prijelaza. Napomenimo kako povjerenik za proširenje EU-a Štefan Füle planira pozvati ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH na sljedeći trilateralni ministarski sastanak u lipnju, prije nego što Hrvatska uđe u Uniju, kada bi se trebale jasno ustvrditi sve nedoumice o kojima se do sada raspravljalo.