
07.05.2013 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Dnevni list
Potencijalni kandidati Europske unije, među kojima su Bosna i Hercegovina, Albanija te Kosovo, ove će godine imati rast od 1,4 posto, a u 2014. godini od čak 2,6 posto, proljetna je prognoza za ekonomije koju je uradila Europska komisija.
Potencijalni kandidati Europske unije (EU), među kojima su Bosna i Hercegovina, Albanija te Kosovo, ove će godine imati rast od 1,4 posto, a u 2014. godini od čak 2,6 posto, proljetna je prognoza za ekonomije koju je uradila Europska komisija (EK).
Predviđanja, ukupno za ove tri zemlje, znatno su bolja od onih za zemlje koje su “bliže” europskoj zajednici. Tako, zemlji koja je od 1. srpnja ove godine članica EU-a, Hrvatskoj, EK predviđa da će joj ekonomija biti u minusu od 1 posto, a u 2014. će rasti samo 0,2 posto. Također, za nas su u postocima dane bolje prognoze nego za veliku ekonomsku silu – Japan. EK nije promijenio prognoze koje je uradio za potencijalne kandidate u svom zimskom izvješću. Spomenimo da je ekonomija BiH, Albanije i Kosova bila “na dobroj razini” s obzirom na ekonomsku krizu te je bila u plusu od 0,4 posto.
Bolje prognoze od Hrvatske i potencijalnih kandidata dane su Srbiji i Crnoj Gori. Za Srbiju EK misli da će joj ekonomija ove godine imati rast od čak 1,7 posto, a sljedeće već 1,9 posto. Bruto društveni proizvod (BDP) će u Crnoj Gori rasti više nego u Srbiji – u 2013. 1,8 posto, a 2,6 posto u 2014. Od ostalih zemalja u okruženju “loše je prošla” Slovenija. Predviđanja za ovu zemlju najlošija su u usporedbi sa zemljama regije. U ovoj će joj godini ekonomija pasti za 2 posto, a u sljedećoj će smanjiti pad, na -0,1 posto.
Inače, EK je u petak objavio proljetne ekonomske prognoze za razdoblje 2013.-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije, proračunskog deficita u zemljama članicama, kandidatskim zemljama, ali i u velikim svjetskim gospodarstvima poput Sjedinjenih Država, Japana, Kine i Rusije.
SAD čeka rast BDP-a u 2013. od 1,9 posto, a u sljedećoj godini porast će na 2,3 posto. Za Japan se predviđa postotak rasta manji od zemalja potencijalnih kandidata EU-a – prognozira se da će u ovoj godini BDP rasti 1,4 posto, a u sljedećoj 1,63 posto. Također velika ekonomska sila Rusija imat će dobar trend rasta BDP-a – u 2013. ekonomija će joj rasti 3,3, a 3,8 posto rasta će bilježiti u 2014. Kina će imati daleko veći rast od spomenutih te će ove godine bilježiti plus od 8 posto, a u sljedećoj godini 8,1 posto. Iako EK predviđa da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini pasti po većoj stopi nego u ranijim prognozama, ekonomski analitičari, kako piše agencija Hina, nisu iznenađeni novim prognozama EK-a, jer se produbljuje recesija u eurozoni, dok je domaća potrošnja slaba. Rast hrvatskog BDP-a Komisija očekuje tek iduće godine, no samo za 0,2 posto, dok je u prethodnim prognozama očekivala rast od 1,4 posto.
Hrvatski analitičari kažu kako će prva polovica godine biti osobito teška, jer pad potrošnje kućanstava i investicija pritišće gospodarstvo. Smatraju i da će privatna potrošnja biti potisnuta cijele godine zbog visoke nezaposlenosti, pada realnog dohotka i visoke razine pesimizma. Analitičare posebno zabrinjava visoka nezaposlenost. Početkom ove godine stopa nezaposlenosti primaknula se, po prvi put nakon 10 godina, razini od 22 posto. Europska komisija smatra da bi ove godine prosječna stopa nezaposlenosti mogla dosegnuti 19,1, a iduće godine 20,1 posto. Isto tako, EK ne očekuje da će to gospodarstvo odmah 'profitirati' po ulasku u Europsku uniju. Smatra da hrvatske tvrtke mogu očekivati pojačani pritisak ulaskom u EU, a izlazak iz CEFTA-e može utjecati na trgovačku razmjenu s partnerima u regiji.
"Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju sadašnji pritisci na gospodarstvo ostat će glavnim razlogom za kočenje rasta", poručila je Komisija.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.