Agroturizam prilika za mikroprivredu i smanjenje odlaska mladih

09.03.2022. 12:31 / Izvor: Akta.ba
Lukomir

Foto: Funky Tours

Ruralni turizam je bitan faktor u razvoju ruralnih područja i pomaže u očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja.

Usljed svakodnevne buke, stresa i obaveza sve veći broj stanovnika BiH odlučuje da odmor potraži na selu, a tome je doprinijela i pandemija korona virusa. Seoski turizam je postao grana turizma koja se uveliko razvija u našoj zemlji. 

"Pandemija korona virusa je doprinijela procvatu agroturizma, jer su se ljudi ponovo povezali sa prirodom i povećali interes za organskom hranom zbog zdravlja. Ruralni turizam je bitan faktor u razvoju ruralnih područja i pomaže u očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja", kazala je Sarah Devisme, direktorica Udruženje za razvoj ruralnog turizma Alterural Sarajevo za Akta.ba.

Sarah inače francuska državljanka suosnivačica je udruženja Alterural u kojem je izvršna direktorica od 2011. godine. Ovo udruženje ima za cilj podržati male farme i porodice koje žive u ruralnom području, kako bi se diverzificirali izvori prihoda i revitalizirala sela, zahvaljujući rastu turizma u BiH. Iako ima mnogo zaintersovanih vlasnika malih farmi za razvoj agroturizma  Sarah ističe da nije jednostavno pokrenuti biznis.

"Ima mnogo porodica koje svoju vikendicu žele pretvoriti u farmu, ali tu ima mnogo posla. Potrebno je poraditi na ponudi za turiste, a onda trebaju i znanje kako bi se promovisali", naglašava direktorica Udruženje za razvoj ruralnog turizma Alterural.

U BiH ima mnogo mogućnosti za razvoj ove grane turizma. Male farme svoje životinje vode na ispašu što je sve više rijetkost u svijetu.

"Životinje idu na ispašu u šumu, jedu plodove i samim tim daju kvalitetno mlijeko. Zato ima mnogo kvalitetnih proizvoda koje nude male farme.“, ističe Sarah.

Sarah Devisme, direktorica Udruženje za razvoj ruralnog turizma Alterural Sarajevo 

Dok su mladi bili zainteresovani razvoj ruralnog turizma, vlast nije imala sluha

Osim stanovništva i vlast je zainteresovana za razvoj ruralnog turizma jer uviđaju da je on dobar način da se smanji trend odlaska mladih iz naše zemlje.

"Kada smo 2009. godine počeli sa radom u BiH nije bio toliko razvijen ovaj oblik turizma. Vlasti nisu vidjele ovaj segment kao nešto što donosi razvoj selima. Tada je u Fojnici bilo dosta mladih koji su bili zainteresovani za ovaj segment turizma. Radili su mnogo na promociji i organizovali biciklističke ture. Nažalost, tada to nije bilo toliko popularno kao danas. U međuvremenu mladi su otišli iz zemlje, a vlasti su sada uvidjele da to može doprinijeti smanjenju odlaska mladih.", pojasnila je Devisme.

Mladih ima sve manje, a upravo oni su ključni za razvoj seoskog turizma, jer imaju potrebne vještine poput digitalne pismenosti i poznavanja stranog jezika. 

Osim zapošljavanju mladih ova grana turizma doprinosi i zapošljavanju žena.

"Catering odnosno pravljenje hrane je ono u čemu učestvuje veliki broj žena na selima i tako zarađuju", kazala je Sarah. 

Poboljšati ponudu za turiste 

Na ponudi hrane treba se dosta poraditi smatra i dodaje:

"Kada odete na selo uglavnom imate dvije vrste hrane. To je pita ili teletina ispod sača. Može se ponuditi još mnogo toga jer ima dosta dobrih starih recepata.“

Osim na gastronomskoj ponudi potrebno je da se poradi na još nekoliko stvari, a to su smještaj za turiste, poboljšati svijest lokalnog stanovništva za baštinu, sačuvati kulturnu baštinu i ambijent i poboljšati signalizaciju.

"Turisti imaju vrlo malo signalizacije da dođu do sela i to je ono na čemu se trenutno radi. Također, mislim da vlasti moraju nekako ograničiti da se na istim mjestima u isto vrijeme grade urbani hoteli i farme. Ne može se zajedno razvijati hotelski i seoski turizam.", zaključila je Sarah.

Digitalizacija kao i u svakom drugom segmentu tako i ovom donosi velike mogućnosti za razvoj ekonomije i ostanak mladih. Potrebno je da i vlasti prepoznaju potencijal i podrže stanovnike koji žele da rade na razvoju seoskog turizma.

E.O.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti