Jesu li bh. elektroprivrede spremne za energetsku tranziciju?

Dekarbonizacija privrede je nešto što se sve više spominje u Evropskoj uniji, to je novi trend ili što bi se kod nas nazvalo dekarbonizacija malih i srednjih preduzeća. 

Panelisti na konferenciji "Zelena tranzicija privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i očekivanja" su diskutovali na temu " Energetska tranzicija MSP u BiH", i pružili informacije sa kakvim se to izazovima suočava bosanskohercegovačka privreda. 

Anes Kazagić ispred EP BiH je kazao da se elektroprivreda nalazi u jeku tranzicije i da ona traje već izvjesno vrijeme. 

"Evo nekoliko činjenica u odnosu na neku 1990 godinu koja je dugo vremena bila refentna godina kada se govorilo o smanjenju emisije Co2, tada smo iz naših postojećih postrojenja koja imamo i danas emitirali 9,5 miliona tona emisije Co2 godišnje, danas emitiramo pet miliona za isti nivo proizvodnje i to znaci da su postignuti značajni efekti", naglasio je Kazagić. 

On je rekao da se pored energetske efikasnosti nastoji povećati udio iz obnovljenih izvora energije i da to teče jako sporo i usporavajućim tempom. 

"Ono što smo uspjeli u zadnje vrijeme je puštanje našeg vjetroparka u pogon, dakle radi se o čistoj energiji koja nekako potiskuje ovu termo proizvodnju. Značajno je ali nije ni približno dovoljno", istakao je, dodajući da u pripremama i planovima imaju oko 500 megavata novih instaliranih kapaciteta u obnovljivim izvorima energije.

"To su mahom dva nova vjetroparka, 6 veliki fotonaponskih elektrana i nekoliko velikih hidroelektrana koje nažalost teku usporenim razvojem radi otpora lokalnih zajednica", pojasnio je. 

Dodao je da u zadnje vrijeme uvode "Bio gorivo" koje će nadomjestiti ili potisnuti dio uglja koji se koristi u termoelektranama, tako da to više nisu termoelektrane na ugalj nego termoelektrane.

"To znači da imate proizvodnju iz termo sektora, a ujedno smanjujete proizvodnju Co2 jer se radi o Co2 neutralnim gorivima i naša kompanija je donijela odluke o uvođenju tri modela "bio goriva": na održiv način prikupljena otpadna bio masa, uzgoj i korištenje brzo rastuće bio mase i treći modul korištenje na održiv način iz zelene energije otpada tj alternativnih goriva", objasnio je. 

Posebno je naglasio važnost pravedne tranzicije.

"Naše termoeelktrane su vezane za ugljene regione i naša je obaveza da radimo na pravednoj tranziciji ugljenih regiona i mi smo planirali pripremu fotonaponskih termoelektrana. Elektroprivreda ne može ostati usamljena u pravednoj tranciziji ugljenih regiona, to mora biti jedan cjelovit program zajedno sa vladama", poručio je. 

Radonja Pješčić iz MH ERS je kazao da su oni uradili ključni element, a to je razdvajanje djelatnosti.

"Ja bih krenuo od zakonodavnog okvira i tu imamo zakon o električnoj energiji koji je usvojen prošle godine i koji u pravom smislu istinski mijenja u jedan sektor zasnovan na tržišnim principima i dolazi niz novina posebno kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, a ključni element koji smo odradili je razdvajanje djelatnosti na distribuciju i snabdijevanje", objasnio je Pješčić. 

On je pojasnio da novi zakon o izvorima obnovljive energije detaljno donosi pravila o izgradnji i eksploataciji obnovljivih izvora i tu se posebna pažnja poklanja kategoriji kupaca proizvođača i kategoriji zajednica obnovljive eneggije.

"To je rješenje za elektroprivredu da ima svoju proizvodnuu ili dio proizvodnje iz svojih izvora, a prvi korak u dekarbonizaiji je povećanje učešća obnovljivih izvora", naveo je. 

Miroslav Ninković ispred JP EPHZHB je kazao da oni nastoje izgraditi nove proizvodne objekte. 

"Uzimajući u obzir trendove i sve ono što je pred nama pokušavamo izgraditi nove proizvodne objekte i sada smo u fazi izgradnje dva itekako značajna proizvodna objekta, to je vjetroelektrana Poklečani i solarna elektrana Stolac", rekao je Ninković, dodajući da veliku prepreku za dalju tranzciju predstavlja i nepostojanje burze električne energije unutar BiH što je i prepreka samom razvoju. 

Iz kompanije Arcelor Mittal se obratila Azra Sivro kazavši da u planu imaju da povećaju njihovu energetsku efikasnost. 

"Naš cilj je da preko 95% proizvodnje energije bude iz naše proizvodnje. Naravno, kada pogledamo dekarbonizaciju svi naši interni plinovi nastaju iz uglja tako da ne možemo govoriti o dekarbonizaciji, ali ono što je ideja da novim projektima povećamo energetsku efikasnost kao alternativu", rekla je Sivro. 

Profesor i moderator panela Mirza Kušljugić je kao zaključak prvog kruga diskusije naveo da BiH nema definisanu jasnu viziju, kao ni nosioce tranzicije. 

"Uobičajno nosioci tranzicije su institucije, vlade, parlamenti, a u BiH definitivno nisu", kazao je, naglasivši da to nije njegov stav nego stav koji su istakli naučnici tokom istraživanja.
 

Uvođenje CBAM sistema

Prekogranični mehanizam za prilagođavanje karbona (CBAM) je dio predloženih mjera, koje će takođe direktno uticati na kompanije sa zapadnog Balkana, a koji je osmišljen sa idejom da spriječi rizik od curenja karbona i podrži povećane ambicije EU u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, uz obezbjeđivanje kompatibilnosti sa WTO. 

"Prijedlogom se predviđa da će se CBAM sistem postepeno uvoditi i da će se u početku primjenjivati samo na odabranim robama sa visokim rizikom od curenja karbona: željezo i čelik, cement, đubrivo, aluminij i električna energija. Sistem izvještavanja će se primjenjivati od 2023. za navedene robe, s ciljem da se olakša nesmetano uvođenje sistema i da se olakša dijalog sa Bosnom i Hercegovinom, dok će uvoznici početi da plaćaju finansijsku korekciju od 2026. godine. Nakon ovih prvoodabranih roba, mehanizam će se uvesti na sve robe iz BiH.Gore navedeno Bosnu i Hercegovinu uvodi u sferu rizika od gubitka tržišta EU koje uvozi preko 70% naše proizvodnje slijedom čega je veoma važno preduzimati adekvatne radnje da bi se ova mogućnost izbjegla", zaključeno je na današnjoj konferenciji. 

E.S.