Implementacijom međunarodnih standarda računovodstvena profesija više neće biti ista

Koji su to najveći izazovi s kojima se susreće računovodstvena profesija, govorilo se između ostalog drugog dana XXI Reviconovog simpozija "Futur Prvi" koji se održava u Neumu.

Za 48 posto najveći izazov je lokalna regulativa, dok je 26 posto anketiranih odgovorilo sa digitalizacija i novi standardi izvještavanja. 

S druge strane, na pitanje gdje vide najveći doprinos digitalizaciji 90 posto računovođa i revizora ih očekuje u finansijskom izvještavanju i samo 10 posto nefinansijskom izvještavanju.

Kako je rečeno, razlog ovakvom mišljenju je da nema dovoljno svijesti, podloge i znanja u tom kontekstu, a da bi se ove cifre mijenjale potrebno je još dosta standardizacije i edukacije. 

Jedan od eksperata za poreznu politiku Milan Dmitrović iz konsultantske kuće "Revicon" Sarajevo poručio je da su u pripremi novi standardi i propisi u računovodstvu i reviziji. 

"Svi oni čekaju nas nas. Mora se trčati, da bi se preživjelo", istakao je.

Milan Dmitrović i Amra Salihović

Amra Salihović, konsultatantica iz računovodstvene i porezne oblasti također je dodala da računovodstvena profesija više neće biti kao što je bila.

"Čovjek je sam sebi neprijatelj. Ovaj model ekonomske politike i industrijalizacije pokazuje nam da se nešto podhitno mora mijenjati. Došlo je do povećanja vrijednosti vlasnika, a egoizam se ne može nastaviti. Stavljena je zadaća da se to mora mijenjati i ta linearna ekonomija mora ustupiti mjesto cirkularnoj. Mi kao profesija imamo beskrajno važnu ulogu i ne sumnjam da ćemo je beskrajno dobro odraditi, što je na koncu pokazala i pandemija", poručila je ona.

Jelena Misita, direktorica Revicona i predsjedavajuća IFAC razvojne i savjetodavne grupe, osvrnula se na najveće izazove ove profesije. Prema njenim riječima, krenulo se sa usvajanjem međunarodnih standarda, ali da je uz tranzicijsko iskustvo ostalo još puno toga da se mijenja. Promjene su neophodne, a s tim u vezi moraju se mijenjati i stvari u računovodstvu i reviziji.

"Mijenja se logika izvještavanja, za koji stručnjaci koriste termin revolucija. Promjene su takve da svi principi ostaju, ali radit će nova vrsta izvještaja i bit će svakodnevni dio poslovanja", istakla je ona. Osvrnula se i na period pandemije kada su računovođe počeli radili isti posao na drugačiji način, a sada će se raditi drugačiji posao na drugačiji način.

DIGITALIZACIJA - NOVO ISKUSTVO I NOVA PRIČA

Sve to je omogućila i digitalizacija, a dogovor je postignut na globalnom nivu.

"Sama digitalizacija procesa bila je izazov na radnim mjestima, pogotovo u našoj oblasti. Olakšala nam je, ali i otežala. Sada dolazi nova priča. Ovo iskustvo će biti drugačije jer su regulatori ti koji su tražili da se uvedu međunarodni standardi finansijskog izvještavanja. Ovaj put, nove standarde o izvještavanju održivosti traže investitori i bit će puno brže u implementaciji nego kada to traže regulatori", poručila je Misita.

Napominje da je u pripremi 13 draftova međunarodnih standarda i da će prvi i osnovni uskoro biti objavljen. Također, dodaje, da se do sada nijedan međunarodni standardi nije razvio za nekoliko mjeseci.

Jelena Misita

"Nikad brže i nikad jednoglasnije nije postignut u svijetu. Prvi osnovni međunarodni standard u draftu će uskoro biti objavljen. Moramo se pripremiti za njega bez obzira u kojem sektoru radite. Već razgovaramo o tome kako ćemo ga implementirati. Moramo zajedno razviti sve kompetencije i vještine da bismo mogli ih mogli zadovoljiti. EU je krenula ranije sa pripremama i nekoliko koraka je ispred drugih. Tako je i razvila 13 standarda", naglasila je ona.

Na pitanje ko će više trebati pratiti primjenu standarda: revizori ili zaštitari okoliša, Misita je napomenula da je na tržištu puno struka i profesija koji će se uključiti u ovu priču. Dakle, oni koji pripremaju i revidiraju izvještaje. "Ovo je posao za koji ćemo se morati sami izboriti", poručila je.

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ševala Isaković – Kaplan govorila je o usaglašavanju direktiva sa EU i Zakonu o računovodstvu i reviziji. 

LOKALNA REGULATIVA PROBLEM BROJ JEDAN

"Moramo što prije krenuti sa izučavanjem ove problematike jer se lokalna regulativa doživljava kao problem broj jedan. Ona uključuje Zakone o računovodstvu i reviziji koji je usaglašen sa EU, ali poređenjem EU direktive iz 2013. godine i našeg zakona iz 2021. godine može se reći da je naš zakon strožiji. Uslovi su strožiji, ali prilagođeni našim uslovima poslovanja. Možda je to zbog mentaliteta naših ljudi u namjeri da dobijemo bolje, kako bi se zadovoljio taj nivo koji se traži u EU", smatra profesorica.

U nastavku diskusije govorila je Josipa Grbovac, profesorica Ekonomskog fakulteta u Mostaru koja se osvrnula na standard održivosti. Navodi da je vrijeme donošenja tih direktiva i standarda sve kraća, a samim tim i prilagodba. 

"Nefinansijsko izvještavanje je globalni trend na koji ćemo također morati dati odgovor, za koji naš veže i naš zakon o računovodstvu koji je uveo direktivu u nefinansijskom izvejštavaju prisutan od 2014. godine", kazala je ona.

Panelisti

Slaže se da digitalizacija mijenja procese u računovodstvenoj aktivnostI. Mijenjaju se procesi, od evidencije kupaca, prodaje, skaldišta, obračuna plaća i i mijenja sve kako će se nešto raditi. 

"Promijenili smo način života, pa tako i računovodstva. Ipak, postoje procesi koji su standardizirani i na njih digitalizacija nema uticaja i to daje nadu da ova profesija neće izumrijeti i da nas strojevi i čitači ne mogu zamijeniti. Nešto hoće, ali ostaje dio koji će našoj profesiji ostati, ali moramo mijenjati i fokus djelovanja. Edukatori se moraju uključiti također u ovaj proces", poručila je Grabovac, dodajući da će se finansijsko izvještavanje prije digitalizovati, dok nefinansijsko neće biti tako lako. 

Meliha Bašić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu istakla je da Federacija ima 5000 različitih propisa vezanih za ovu oblast. Preko pet posto je neharmoniziranih. 

"Naučimo se principima, suština iznad forme. Puno pravnika učestvuje u sastavljanju propisa, a ekonomista malo. To nam je problem. Što se tiče digitalizacije, revizije i pristupa korisnicima, matematika i metode se uvlači na velika vrata. Vode se ogromni procesi gdje su bila ugrožena prava", istakla je ona. 

Irma Borovac, direktorica agencije FIA-e kazala je da za 2022. pripremaju softver za elektronsku formu predaje izvještaja. "Firme će imati mogućnost da elektronski, tj. direktno uploaduju izvještaj na softver Finansijsko-informatičke agencije. Smatram da je to veliki napredak jer su svi bili ljuti zbog brojnih CD-ova i ovo će biti veliki napredak", poručila je ona.

Dževad Nekić iz Ureda za reviziju FBiH govorio je implementaciji novih zahtjeva ZRR, te uticaju na subjekte izvještavanja. 

Diskusija je nastavljena kroz ostala pitanja učesnika simpozija na kojem je prvi cijeli proces u potpunsti digitaliziran. Sama diskusija je produktivnija jer se svaki od učesnika, u bilo kojem trenutku može postaviti pitanje putem svog mobilnog uređaja.

Kako je najavljeno, nakon današnjeg panela simpozij će biti nastavljen 5. Akademijom internih revizora Federacije BiH. Trećeg dana simpozija će se govoriti o porezima i pravu.

S.B.