digitalizacija

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Analiza digitalne transformacije kompanija u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina kao zemlja u razvoju ima dosta prostora za napredak u tehnološkom smislu i digitalizaciju.

14.07.2022. 12:29 / Izvor: Akta.ba

Bosna i Hercegovina kao zemlja u razvoju ima dosta prostora za napredak u tehnološkom smislu i digitalizaciju. Tehnološki napredak kompanija u BiH se značajno razlikuje, te se kreće od toga da neke kompanije skoro da ne koriste digitalne tehnologije do onih koje su na višem stepenu digitalne transformacije poslovanja.

Udruženje za digitalnu transformaciju BiH uradilo je anketno istraživanje, za potrebe izrade Studije o digitalnoj transformaciji kompanija u BiH koja je objavljena prošle godine, u kojem na pitanje da ocijene nivo digitalizacije poslovanja na skali od 1 do 10, gdje je 1 najniža, a 10 najviša ocjena, dobivena prosječna ocjena je 6,4. S druge strane, prosječna ocjena nivoa digitalizacije u odnosu na glavne konkurente je 5,6.

Evidentno je da postoje razlike u nivou digitalne transformacije ovisno o sektoru u kojem kompanije posluju. Kompanije koje se bave proizvodnjom kao osnovne pokretače digitalne transformacije predstavljaju poslovne potrebe za rješavanjem problema u proizvodnji.

Ove probleme je često moguće i numerički kvantificirati i pratiti i to prije i poslije implementacije informacionih tehnologija.

Primjeri takvih problema su: vrijeme zastoja rada mašine, čekanje i prazan hod radne snage tokom proizvodnog procesa,  vrijeme neophodno za pronalazak dijelova i materijala te potrošnja sirovina, gubitak sirovina kroz škart (otpad) i finalno procenat odbačenih finalnih proizvoda kroz proces kontrole kvalitete.

Analogno tome, u organizacijama koje imaju veliki broj uposlenika a bave se trgovinom ili imaju poslovne procese koji uključuju vozila za dostavu i distribuciju proizvoda implementirana su rješenja za evidenciju radnog vremena, produktivnost i GPS praćenje voznog parka i potrošnju goriva.

Veličina kompanije određuje nivo digitalizacije

Veličina kompanije također donekle određuje nivo digitalne transformacije poslovanja. Studija pokazuje da kompanije srednje veličine (od 50 do 249 uposlenika) imaju veću stopu usvajanja tehnologija.

Razlog u tome potencijalno može ležati u činjenici da je određeni broj velikih kompanija naslijeđen iz prethodnog sistema, te još uvijek ima problem birokratizacije poslovanja.

Internacionalizacija poslovanja je također značajan pokazatelj usmjerenosti na usvajanje digitalnih tehnologija u poslovanju.

Organizacije koje su sa svojim proizvodima izašle na evropska i međunarodna tržišta imaju veći stepen uređenja poslovnih procesa, usklađivanje prema međunarodnim standardima poslovanja što posljedično zahtjeva i digitalnu transformaciju koja omogućava digitalnu evidenciju poslovnih događaja, lako dokazivanje poslovnih činjenica tokom internih i eksternih audita.

U Studije se navodi da je kod ovih organizacija evidentno je da je digitalna transformacija inkorporirana ne samo kroz Enterprise Resource Planning (ERP) softverska rješenja, već i kroz korištenje Document Management System (DMS), Customer Relationship Management (CRM) sistema pa čak i Supply Chain Management (SCM) sistema u javnom ili privatnom cloud-u, uz sve sigurnosne elemente kao što su enkriptovana komunikacija među udaljenim lokacijama, korištenje firewalla i antivirusa.

Veći stepen digitalne transformacije je uočen u MSP koje posluju na više geografski distribuiranih lokacija, na teritoriju BIH ili u više država.

Isto tako veći stepen digitalne transformacije ili koje rezultat joint-venture ulaganja domaćih i stranih investitora, što često posljedično ima rezultata standardizacije procesa koji su već etablirani u digitalno transformiranim matičnim kompanijama.

"Na žalost, vrlo mali broj kompanija ima strategiju digitalne transformacije u pisanoj formi, dok ostale organizacije ovise o kvaliteti pojedinaca koji se nalaze na pozicijama IT menadžera i čijim odlaskom će i zamišljeni planovi nestati.Važno je uočiti da organizacija koja ima pisanu strategiju digitalne transformacije ima informacione tehnologije u svim sferama poslovanja pa čak implementirana i rješenja 3D printinga, umjetne inteligencije i big data analitike, te predikcijski sistem za procjenu prihoda u narednom periodu poslovanja", navedeno je u Studiji.

Jasno je da se digitalna transformacija ne odnosi samo na nove tehnologije, već podrazumijeva i zahtijeva promjene organizacijske kulture, načina razmišljanja, unaprjeđenje vještina, pa i organizacijskih struktura.

U malim i mikro preduzećima evidentno je da je borba za opstanak često stavljena u prvi plan i da je digitalna transformacija nužno zlo koje se primjenjuje samo u nužnim procesima kao što su e-mail komunikacija, korištenje računara u računovodstvenim procesima.

Evidentno je da značajan broj kompanija (posebno mikro kompanija) nema ni registrirane web stanice niti zakupljene domene za web prezentacije.

MSP su ključna za inkluzivni ekonomski razvoj, međutim izuzetno su zanemarena zbog institucionalnih i tržišnih propisa, posebno zbog ograničenog pristupa vanjskim finansijama. MSP igraju ključnu ulogu u osiguravanju sredstava za život i prihoda iz različitih segmenata radne snage, u kreiranju novih radnih mjesta, njegovanju dodane vrijednosti i ekonomski rast (Sommer and Disse, 2020).

“Osnovna ideja digitalizacije je efikasno i potpuno korištenje ICT alata, dok je glavna svrha digitalizacije poboljšati pristup i unaprijediti poslovanje. Digitalizacija također povećava ugled i imidž institucija. Digitalizacijom svojih poslovnih procesa, MSP čine poslovne transakcije isplativijim, štede vrijeme, te imaju manje stresa. Prije svega, fizička prodaja robe je veoma dugotrajna i stresna. Rad na platformi za e-trgovinu ili putem web stranice može dati MSP priliku da povećaju prodaju i pristup novim kupcima i na lokalnom i na međunarodnom tržištu. Također, e-trgovina omogućava fleksibilnost vremena, geografske lokacije i isporuku proizvoda”, navodi se u Strategiji.

MSP mogu koristiti uvide i podatke kupaca za potrebe osmišljavanja novih proizvoda koji odgovaraju zahtjevima kupaca. Međutim, visoki troškovi uvođenja softvera i tehnologija je otežala poslovnim  organizacijama da samostalno razvijaju takve sposobnosti. Ali sa dolaskom cloud-based rješenja, ti softveri su besplatni, dok su funkcionalnost i virtualna roba postali naplativi. Međutim, znanje o novim tehnologijama i skepticizam odvraćaju preduzeća od uključivanja u digitalne inicijative.

Postoji i strah od zaštite i sigurnosti podataka, odnosno od neovlaštenog pristupa, uništenja, izmjena ili otkrivanja informacija drugima bez dozvole, kao i cyber napada. Pored navedenog, veliki broj MSP je suočen sa nedostatkom sredstava i lošim stanjem infrastrukture za efikasno obavljanje operacija. Postoje nejednakosti u pristupu finansijama, državnim zajmovima i grantovima (Fields et al., 2014).

Na bazi predstavljene analize podataka, moguće je identificirati tri kategorije kompanije u ovisnosti od nivoa primjene digitalnih tehnologija u poslovanju.

U prvu grupu spadaju kompanije koje smo nazvali „Tradicionalistima“ aludirajući na njihovu težnju da posao obavljaju korištenjem ustaljenih procesa, te smatrajući digitalne tehnologije nepotrebnim izdatkom.

U drugu grupu spadaju kompanije kod kojih je razvijena svijest o značaju digitalnih tehnologija za poslovanje i one su na putu digitalizacije. Konačno, u treću grupu spadaju kompanije čiji je stepen digitalne transformacije visok.

Kada se govori od tipovima digitalnih tehnologija društveni mediji, tehnologije za zaštitu od cyber kriminala, mobilne usluge te cloud usluge najčešće su usvojene digitalne tehnologije među devet tehnologija.

Društveni mediji dominiraju i u dvije promatrane industrije DTS, što je pokazatelj povećanog fokusiranja na iskustvo korisnika putem društvenog slušanja (social listening) kako bi se stekao dublji uvid u ponašanje i preferencije potrošača (Probst et al., 2018). Pored toga, i navedeno istraživanje ističe visoko usvajanje cloud usluga što se tumači kao široko rasprostranjeno korištenje poslovnih modela zasnovanih na uslugama poput SaaS-a, PaaS-a i IaaS-a koje nude cloud tehnologije uz fleksibilnost, elastičnost, sigurnost, te mogućnosti smanjenja troškova hardvera.

Interesantno je navesti da je 4% kompanija navelo da ne koriste ništa od tehnologija.

Barijere digitalne transformacije

Kompanije koje nisu usvajale digitalne tehnologije su kao osnovni razlog navele nedostatak vještina kod uposlenika, te potrebu za visokim ulaganjem, kao i nedovoljna educiranost o dostupnim tehnologijama.

Digitalne vještine

Jedna od najčešćih barijera usvajanju digitalnih tehnologija u poslovanju jeste nedostatak digitalnih vještina na tržištu rada (Probst et al., 2018). Kada su u pitanju rezultati ove studije, 50,7% ispitanika u uzorku navode da njihovi zaposlenici posjeduju osnovne digitalne vještine (znaju koristiti e-poštu, web pretraživanje, društvene mreže itd.). 17,5% smatraju da njihovi zaposlenici posjeduju natprosječne digitalne vještine (znaju koristiti digitalna rješenja za razmjenu podataka, računovodstvo, digitalni marketing, prodaju i kupovinu itd.). Međutim, samo 17,1% kompanija ima IT stručnjake u svojoj kompaniji. Interesantno je napomenuti da 1,4% ispitanika smatra da im nikakve digitalne vještine nisu potrebne. Generalni je zaključak da izuzimajući vještine korištenja elektronske pošte, Internet pretraživača i društvenih mreža, većina uposlenika ipak ima ispodprosječne IT vještine.

Društveni mediji

Rezultati istraživanja pokazuju da su društveni mediji najčešće usvajana tehnologija od strane kompanije u BiH, ali najviše od strane kompanija sa manje od 10 zaposlenih, a potom velikih kompanija. Interesantno je da su slični rezultati i u DTS izvještaju za EU. Međutim, ukoliko ovaj rezultat povežemo da podatkom da samo 14% kompanija u BiH koristi 2 ili više društvena medija, možemo zaključiti da se većina kompanija bazira na samo jednom društvenom mediju, te da ažuriranje podataka i interakcija putem društvenih medija nije kontinuirana. Najčešće korištena mreža je Facebook, a potom Instagram. Kompanije koje su usvojile društvene mreže kao najčešći efekat navode usvajanje novih klijenata. Kompanije koje nisu prisutne na društvenim mrežama najčešće posluju s drugim kompanijama (B2B), te ne vide potrebu promoviranja putem društvenih medija.

Mobilne usluge

Kada su u pitanju mobilne tehnologije, velike kompanije su te koje ih najviše usvajaju (71,4%). Najčešće korišteni su pametni telefoni, tableti, pametni satovi i drugi nosivi uređaji koji se mogu spojiti na internet, kao i GPS tracker koji se koristi za prodajno i osoblje koje radi na distribuciji. Na slici ispod je naveden procenat kompanija koje su usvojile mobilne tehnologije u svom poslovanju.

Cloud tehnologije

Među anketiranim kompanijama, cloud tehnologije su najviše usvojile velike kompanije (njih 57,1%), a slijede ih mikro kompanije (48,8%), te srednje (40,7%) i male (35%). Bitno je napomenuti da, za razliku od pitanja u DESI indeksu integracije digitalnih tehnologija, ovi rezultati pokazuju korištenje neke od cloud-baziranih tehnologija, a ne kupovinu bar jedne od usluga. Kompanije najčešće koriste Office365, te storage za pohranu podataka.

Internet stvari

Internet stvari (Internet of Things - IoT) je tehnologija u nastajanju koja mijenja svijet u kojem živimo i radimo (Probst et al., 2018). Među anketiranim kompanijama, IoT tehnologije su najviše usvojile srednje kompanije (kompanije koje imaju od 50 do 249 uposlenika (njih 35,2%). 28,6% kompanija koristi neku od tehnologija baziranu na IoT, dok je stopa usvajanja približno ista među mikro i malim kompanijama.

Tehnologije za zaštitu od cyber kriminala

Prema uzorku ispitanika ove Studije, usvajanje tehnologija za zaštitu od cyber kriminala pokazuje pozitivno korelaciju sa veličinom kompanije. Naime, što je kompanija veća, to je vjerovatnije da će usvojiti neku od tehnologija za cyber sigurnost. Tako je 85,7% velikih kompanija u uzorku implementiralo neku vrstu zaštite, dok je to slučaj kod 31,3% mikro kompanija. Ovi rezultati pokazuju potrebu podizanja svijesti kompanija o značaju zaštite od cyber kriminala, posebno uzimajući EU put BiH i obavezujući GDPR standard za sve kompanije u EU. Kompanije najčešće koriste antivirusni software, te firewall kao zaštitu.

Robotika i automatizovane mašine

Robotika je najprisutnija kod srednjih kompanija (njih 20,4%), i to najčešće onih koje se bave proizvodnjom i vjerovatnije je da posluju u B2B okruženju.

Big data i analitika podataka

Veliki podaci i analitika podataka omogućava kompanijama da korištenjem podataka kreiraju informacije i znanje, te stvaraju bolju podlogu za donošenje odluka. Rezultati istraživanja pokazuju da samo 9% kompanija koristi big data i analitiku, a najveća stopa usvajanja je kod kompanija koje imaju od 10 do 49 uposlenika (15%), te kod onih koje imaju od 50 do 249 uposlenika (13%). S druge strane, mali broj velikih (7,1%) i mikro kompanija (5%) koristi neku analitiku podataka.

3D printanje

3D printanje ima ogroman potencijal da poremeti ustaljeni način na koji se proizvodi dizajniraju, razvijaju i proizvode (Probst et al., 2018). Dok rezultati DTM za EU pokazuju da se tehnologija 3D štampanja naširoko koristi u velikim kompanijama, istraživanje provedeno za potrebe ove Studije pokazuje da se ova tehnologija najviše koristi u kompanijama srednje veličine. Naime, 9,3% srednjih i 5% malih kompanija koristi 3D štampanje, dok je to slučaj kod manje od 1% mikro i velikih kompanija. Od devet analiziranih tehnologija, 3D štampanje ima najmanju stopu adopcije među kompanijama u BiH.

Umjetna inteligencija

Usvajanje umjetne inteligencije pozitivno korelira s veličinom kompanije. Što je kompanija veća, veća je i vjerovatnoća da će usvojiti neku od tehnologija umjetne inteligencije. 7,1% velikih, 7,4% srednjih i 5% malih kompanija koristi neku od tehnologija umjetne inteligencije. Što se tiče mikro kompanija u uzorku, umjetnu inteligenciju je usvojilo 2,5% kompanija.

Studija kaže da digitalna transformacija omogućava ljudskim bićima i autonomnim uređajima da sarađuju koristeći informacione tehnologije (IT), a što im je omogućeno putem velikih podataka, cloud computing-a, te mobilnih tehnologija i društvenih mreža (Anthony Jnr, 2021).

Digitalna transformacija utječe na cijelu kompaniju i njene načine poslovanja i nadilazi digitalizaciju - promjenu jednostavnih organizacionih procesa i zadataka. Preuređuju se procesi za promjenu poslovne logike firme i načini na koje se dodaje vrijednost. Upotreba IT je transformativna i dovodi do temeljnih promjena postojećih poslovnih procesa, rutina i sposobnosti, i omogućava ulazak na nova ili izlazak sa trenutnih tržišta. Štaviše, digitalna transformacija koristi digitalne tehnologije kako bi omogućila prekogranične interakcije sa dobavljačima, kupcima i konkurentima.

Dakle, digitalne tehnologije mogu pomoći u postizanju konkurentske prednosti na način da se kompanija transformira i iskoristi postojeće ključne kompetencije ili razvije nove.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti