Gdje leži konkurentnost drvno-prerađivačkih kompanija?

"Svi imamo iste probleme ljude i materijal", poručili su učesnici na panelu “Gdje leži konkurentnost drvno-prerađivačkih kompanija?”. Panel je održan u četvrtak u sklopu konferencije PIT DrwoCon 2023.

Panelisti su bili Senja Jakšić – Masterwood iz Prijedora , Alan Lisica - Biesse Group iz Sarajeva, Nicola Ceccarelli – CoimaGroup iz  Italije, Jasminka Hadžiabdić- Ramex iz Kladanja i Sanin Hasanić – Secom iz Visokog. Moderator na panelu bio je Tarik Kadrispahić iz kompanije Targer.

"Mi smo druga kina i pojam za jeftini namještaj. Plata je važan faktor, ali ne i krucijalan. Naš najveći problem je neobrazovanost. Ljudi mijenjaju radna mjesta za 100KM i pritom rade subotom. Trebamo krenuti od jezgre. Obrazovni sistem i sistem vrijednosti. Moramo zaštititi svoju sirovinu i ljude.", poručio je Senja Jakšić.

Sličnog mišljenja je i Jasminka iz Ramexa koja je kazala sirovina jeste ključni problem. Zbog toga se zalažu za zabranu izvoza trupaca i građe. Osvrnula se i na nedostatak radne snage i kazala da je ovo osveta lošim poslodavcima koji su dugo eksploatisali uposlenike.

"Ono što je pozitivno jeste da su poslodavci postali svjesni. Ima dobrih poslodavaca danas. Oslobađanje od poreza na dohodak iznad 800KM je pozitivna mjera i korak naprijed. No govoriti da će uposlenici dobiti veću plaću za 400 KM nije istinita izjava. Što je manja plata manje je povećanje. Onda ljudi budu nezadovoljni kada to ne dobiju“, pojasnila je.

Iluzija je da u Bosni i Hercegovini imamo jeftinu radnu snagu . Strane firme imaju veću produktivnost od nas i tako ostvaruju više. No, njihovi proizvodi imaju i veću vrijednost.

"Produktivnost se ne diže na način da radite više. Produktivnost se povećava i kada imate više proizvoda dodatne vrijednosti. Ne mora značiti da je nužno skuplji, nego ima nešto što je neko spreman platiti više. Na taj način se povećava produktivnost“, istakao je Lisica.

Poboljšati obrazovni sistem

Kako bi zadržali i imali kvalitetne uposlenike potrebno je raditi na poboljšanju obrazovnog sistema.

"Studenti su blago koje je napunjeno nepotrebnim informacijama. Svjedoci smo da se stalno vrši reforma obrazovanja. Torbe su teže, a znanje je manje. Obrazovanje bi trebalo da od repetitivnog znanja ide prema korisnom odnosno funkcionalnom znanju. Potrebni su praktični djelovi za studente", smatra Hasanić.

Dobra praksa Talijana

Na pitanje zašto su talijanski proizvodi zastupljeni na tržištu Nikola je kazao da je to zato što imaju istančan ukus i stalno se takmiče.

"Naši klijenti su teški i nisu zadovoljni sa nižim kvalitetom.To je razlog uspjeha. Također, bitno je investirati malo po malo da bi se mogao pratiti trend tržišta", pojasnio je.

Pozitivan trend ulaganja u tehnologiju

Panelisti su poručili da se polako osjeti pozitivan trend ulaganja u tehnologiju u Bosni i Hercegovini. Nažalost, još uvijek smo jako daleko od industrije 4.0.

"Imamo određene probleme, a ovakvi kakvi smo opet funcionišemo. Zamislite koliko potencijala imamo da napredujemo u Bosni i Hercegovini. Za pet godina možemo duplo povećati produktivnost. Tako ćemo zadržati ljude u našoj državi", zaključio je Tarik.

No, digitalizaciju ne mogu iznijeti same kompanije.

"Zato su jako bitni grantovi i povoljne kreditne linije. Samostalno ćemo teško doći do tog nivoa industrije 4.0.", poručila je Jasminka.

E.O.