Svi treba da se uključe: Zapadni Balkan ima dobre uslove za nastanak novog "Google"

Zapadni Balkan ima dobre šanse da dobije svoj “Google” složili su se učesnici koji su govorili na panelu pod nazivom "Sa razvojem IT sektora ni Google nije nedostižan" a koji je organiziran u okviru Jahorina Ekonomskog Foruma.

Jan Kobler iz South Central Ventures kazao je da je to dostižno i da idemo ka tome. Region je jako povoljan i dobar za nastanak jedne takve kompanija. Već sada se izdvajaju pojedine kompanije na našem tržištu koje su se organski razvile u dobre organizacije i imaju tendenciju velikog igrača.

Marijana Gligorić, softver inženjerka u kompaniji Co-Founder BrigIT kazala je da region ima velike predispozicije za razvoj ovog sektora.

“Dobar je momenat da se tržište razvija u pravom smjeru. Firme koje rade sa start up-ima imaju blagi pad, ali je upravo to dobra prilika da se firme u regionu digitaliziraju, poboljšaju svoje procese i da to bude novi pravac razvoja. Sigurno je period u kojem moramo biti malo inovativniji što je za nas sigurno dobro jer istražujemo neke nove metode i načine rada”, govori Gligorić.

Aleksandar Antunović, direktor firme Antecna d.o.o. iz Banja Luke istakao je kako naše tržište mora raditi na nećem drugom kada je IT u pitanju.

“Svima u regionu su usta puna IT-a, međutim nemaju ljudi ovdje puno vatre u očima, većina ih u IT ulazi zbog novca, a to je pogrešno, kada imate vatru imat ćete i novac, to se sad treba buditi od malih nogu jer se na taj način stvara dobra priča. Imamo priliku biti konkurentni ali vidljivost dobijamo na drug načine”, pojašnjava Antunović i dodaje da ne smijemo zaboraviti da je IT jedna “teška” priča.

Kao preduslov za razvoj IT-a istakao je matematički mozak.

“Razvijeni matematički mozak treba podupirati, takva djeca su važna za ovu industriju. Rana faza razvoja je jako bitna. Preduslov za IT je da može a drugo da ga neko gradi i ubaci u sistem. IT je u mentalitetu predstavljen potpuno drugačije. Možda je lako moći ali treba htjeti – treba se graditi. Poduzetnički duh isto igra ključnu ulogu”, kaže.

Istakao je Sloveniju kao dobar primjer IT tržišta gdje je prisutno ulaganje u prvu edukaciju ali i u razvoj domaćeg tržišta. Podsjetio je i da u BiH ima kompanija koje od 25 miliona prihoda, 600 hiljada dolazi iz inostranstva a imaju preko 200 zaposlenih to je po njemu jako tužno a opet sa druge strane imamo kompanije koje imaju 200 zaposlenih pa od prihoda 5 miliona imaju dobit od 200 hiljada. Podsjeća na to da za uspješan IT moraju biti uključeni svi faktori društva od obrazovanja do kompanije koja će nastaviti ulaganje.

Osvrnuo se i na to da prije dvije godine IT kompanije uopšte nisu gledale profitabilnost, minus je bio normalan.

Po njemu je trenutni period, period stabilizacije, ne pada, možda što kako kaže pripada nekom starijem rangu IT-ijevaca pa mu je profitabilnost uvijek bila visoko pozicionirana.

“Tehnologije naravno napreduju i razvijaju se to je dobro ali stare vrijednosti i dalje ostaju. Vidljiv je pad i u tehnološkim kompanijama ali ne i u otpuštanju radnike, im onih kojima nisu pale dionice a pristup investiranju pokazuje svoje vrijednosti”, istakao je.

Region ZB po njemu ima i probleme sa konkurencijom i tu treba da se promijeni stanje jer zajedno pravimo tržište.

Kobler je kazao da se cijeli region, kada je u pitanju kritična masa, dubina tržišta, tehnologije ali i kapitala, nalazi na nekoj periferiji.

“Mogućnost da smo inovativni u uslovima koje imamo čini nas poželjnim. Naše tržište za IT jeste malo, ali ono što mi tražimo u investitorima je ambicija, jer upravo ona igra ključnu ulogu u našem regionu. Globalna kriza koja je zahvatila cijeli svijet uticala je i na region napravila je novac skupljim a IT je postao teži”, pojašnjava.

Složio se sa tim da je na tržištu došlo do velike pometnje koju je uzrokovala pandemija.

“Kod nas u regionu problem su imale kompanije koje su trebale pokupiti kapital. U odnosu na ono vrijeme prije danas je to malo teže. Danas se priča o profitabilnosti IT kompanija što prije nije bila tema. Prije se govorilo o brzini rasta i koliko veliko može da naraste. Danas je efikasnost ali i profitabilnost postala ozbiljna tema. Tržište je danas realnije u odnosu na prošli period”, kaže Kablar.

Na pitanje koje su razvojne šanse i izazovi regiona, Gligorić je kazala da je obrazovanje naša velika šansa, jer mi imamo jako dobre obrazovne segmente bar kada je IT u pitanju.

“Trudimo se biti u korak sa inovacijama, to prihvatamo kao priliku. Brzo usvajamo dobre prakse i prilagođavamo se istim. Naš nedostatak leži sigurno u nedostatku razvoja vještina same prodaje ili networkinga. Naše tržište je slabo sa ovim vještinama i ovdje ima dosta mogućnosti za razvoj i napredak”, kaže.

Kobler je kao prednost regionalnog tržišta izdvojio samu goegrafsku poziciju.

“Dio smo Evrope a opet smo nekako na granici Istoka i Zapada osjeća se duh cijelog svijeta i dobra smo vremenska zona. Ono što nam nedostaje jeste mogućnost prodaje, tačnije namamo znanje kako da prodamo određeni proizvod. Prvo moramo saznati šta nekom treba, ispitati klijenta ili tržište, ali kod nas je obratna praksa, prvo napravimo proizvod pa ga pokušavamo prodati. Tu smo previše zatvoreni, priča sa klijentima i investitorima nekako spada u izlazak iz zone komfora što izbjegavamo i to smatram manom. Na ovom trebaju raditi i učiti svi u regionu”, poručio je.

Svi panelisti su se složili da su IT tehnologije jako važne za razvoj regiona i da na tome svi trebamo raditi. Prepreke treba shvatiti kao prilike za razvoj u nekom drugom smjeru i na taj način se razvijati. "Slabost nam treba biti snaga", poručili su.

I.R.