Aktuelna tema: Šta čeka regionalno tržište rada i šta ponuditi mladima

Vladimir Stanković, autor najgledanijeg biznis podkasta "Biznis priče" bio je moderator jučerašnjeg panela Jahorina ekonomskog foruma na temu "Šta čeka regionalno tržište rada - šta ponuditi mladima".

Panel o izazovima u zapošljavanju, onome što čeka tržište rada u kojem se dešavaju velike promjene, koje su to stvari koje se mogu na vrijeme mijenjati i kakve planove poslodavci mogu pravit za naredni period, neke su od tema o kojima su govorili panelisti. 

Ono sa čim se cijeli region suočava je odliv mladih stručnih kadrova u inostranstvo, dok s druge strane evidentan veliki uvoz radne snage. 

Šta će se dešavati u narednim godinama 

Boško Vučurević, predsjednik Privredne komore Vojvodine kazao je da su u svakodnevnom kontaktu sa privrednicima i da zajedno dijele sve tekuće probleme.

"Jedan od problema je svakako pitanje radne snage i svaka oblast privrede ima svoje izazove. U razgovoru sa predstavnicima metalske, IT, građevinske industrije i poljoprivrede svi imaju probleme. Ipak, statistika pokazuje sljedeće. Nezaposlenost je u Vojvodini na rekordno niskom nivou 7,7 posto, a Srbiji 9,3 posto što nikada nije bilo. Iako će mnogi reći da je za to kriv odliv radne snage, statistika kaže drugo. Iako imamo povećanje nezaposlenosti, s druge strane imamo povećan broj zaposlenih za gotovo 40.000, dok je u Vojvodini taj broj oko 6.000 novozaposlenih​", kazao je. 

Dodaje da je najveći broj nezaposlenih u niskoobrazovnim strukturama, a najmanji broj je svakako visokoobrazovanih, te da je najveća potražnja u srednjoj stručnoj spremni – majstora, tehničara, zanatlija itd.

Naglašava da najveći broj investitora dolazi zbog visokokvalitetne i obrazovane radne snage i kvalitetne infrastrukture.

"Sve su to značajni parametri kroz koje mladi ljudi treba da se motivišu. Inžinjeri ne trebaju uhljebljenje negdje vani, već u svojoj zemlji uz dobru platu. Nažalost, vlasnici IT kompanija došli su u situaciju da nemaju više kvalitetne inžinjere zbog čega se došlo do pada zahtjeva za novim radnim mjestima. Zbog toga poslodavci IT sektora predlažu da se sistemski poveća broj inžinjera i ljudi koji mogu da opsluže IT industriju koja rapidno raste", kazao je Vučurević. 

Imamo IT-jevce, a uvozimo zidare

Georgije Mihajlović, direktor kompanije TeleGroup, ukazao je na činjenicu da BiH ima dva tipa radne snage. 

"Prvi tip radne snage koju možemo spasiti sad ako krenemo da kreiramo, sistemski, planski, koordinacijom akademije i privrede, ali i druga grupa radne snage koju ako trajno izgubimo više nećemo moći nadomjestiti. Prvu grupu čine radnici koje uvozimo i koji hoće da rade po cijenama koje mi možemo da ponudimo. Dakle, to su građevinci i sasvim je jasno da ovaj sektor ne bi izdržao protekle godine bez uvoza radnika iz Turske, Nepala, Bangladeša itd.. Drugi tip radne snage koju ne možemo dovesti i koji ne bi opstali na ovom tržištu su visokokvalitetni mladi kadrovi", kazao je.

Ističe da su IT i elektromašinska industrija grane koje za koje ne možemo uvesti radnike i ako izgubimo bazu znanja i kadrove, sigurno je da ih ne možemo nadomjestiti.

"Još jedna veća prijetnja je činjenica da kadrovi na mašinskim i elektrotehničkim fakultetima više nisu motivisani da rade jer plate asistenata i doktora nauka više nisu atraktivne. Već nekoliko godina imamo situaciju da najbolji studenti ne ostaju na fakultetu kako bi se nastavili baviti naučnim radom, već se opredjeljuju na odlaske u strane kompanije“, kazao je Mihajlović. 

Napominje da se u BiH 40 posto mladih ljudi opredjeljuje za univerzitetsko obrazovanje u inostranstvo, od kojih se 90 posto ne vrati, što je također jedan od velikih problema. 

Smatra da mladim ljudima treba razviti preduzetničku svijest. Tendencija je da velike strane kompanije koje ovdje zapošljavaju bh. kadrove, su uglavnom outsoursing. Predviđa da će do 2024. godine sva ta outsoursing tržišta krenuti da opadaju.

"Razlog je taj jer su to kompanije koje nemaju finalnog proizvoda. Zbog toga mislim da je perspektiva u softver biznisu u kompanijama koje imaju i razvijaju vlastite proizvode", zaključio je. 

Poruka mladim ljudima je da kroz univerzitetsko obrazovanje grade preduzetnički duh, razvijaju svijest o potrebi razvoja proizvoda, a ne samo rada – kako bismo bili tržište proizvoda a ne samo tržište rada. Uz sve to, države regije kroz jasno definisanu strategiju privrede moraju donijeti mjere poreskih olakšica.

Nemanja Stanišić, rektor univerziteta „Singidunum“, osvrnuo se na temu odlaska studenata u inostranstvo. Smatra da je to dobro, pod uslovom da se se vrate. 

Cirkulacija mozgova umjesto odliva​

"Mi stvorimo čovjeka, kroz osnovno, srednje obrazovanje i fakultet, damo mu stipendiju i pustimo ga da ode. Tako razvijene zemlje dobijaju kvalitetne kadrove. Država može finansirati da se on vrati, što rade mnoge svjetske zemlje. Možemo potpisati ugovor na 2-5 godina da oni vrate državi uloženo. Tako dobijamo cirkulaciju, umjesto odliva mozgova", ukazao je Stanišić. 

Edin Mehić, poduzetnik i investitor, Posao.ba. predstavio je rezultate istraživanja u kojem su se bavili temom da posla ima, ali da mladi neće rade. 

"To pitanje me dugo pritiskalo. Uradili smo najveće istraživanje u regionu u kojem je učestvovalo preko 20.000 ljudi. Radili smo fokus grupe i zaključak je da ljudi imaju pritisak od socijalne vrste posla i tražili su uglavnom posao u kancelariji. Dakle, nisu tražili visoke plate već taj tip posla". 

Ako se radi intervencija na tržištu rada, treba se pokušati poslušati želja tih igrača. Tržište rada je dinamično i sve se vrlo brzo mijenja. Naši inžinjeri više nisu jeftini i taj bazen talenata ima svoja ograničenja. 

"Makro možemo posmatrati kao mikro. Vrijeme je da ovaj region počne praviti prijateljsku atmosferu, umrežavati se biznisima, interesima, da zajedno surađujemo. Vrlo malim intervencijama, recimo startupima, možemo privući kapital sa Zapada i vratiti studente natrag", poručio je Mehić.

Za kraj, govorilo se i skraćivanju, odnosno produživanju radnog vijeka. Zaključaj je da svi trebaju raditi što duže i što više - ko god uživa u tome.

S.B.