"Pravo na pravdu" u Livnu: Prijave građana i reakcije pravosuđa na zloupotrebe koncesija

Transparentnost i poštivanje interesa javnosti u procesima dodjele koncesija i korištenja prirodnih resursa bili su u fokusu javne diskusije "Pravo na pravdu" koja je 20. jula 2023. godine održana u Livnu. Događaj je pružio priliku predstavnicima pravosudnih institucija, ekološkim aktivistima, medijima i građanima da diskutuju o tome kako pravosuđe reaguje na prijave za zloupotrebu koncesija i koji su izazovi u procesuiranju od strane pravosudnih institucija u smislu efikasnijeg odgovora na prijave koje dolaze od građana na sve nepravilnosti koje se dešavaju na terenu.

"Debate ’Pravo na pravdu’ su zamišljene kao građanski forum – prilika za građane da progovore o svojim potrebama i iskustvima u radu pravosuđa u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na iskustva u lokalnim zajednicama. Unapređenje vladavine prava u ovoj zemlji je centralni dio očekivanih reformi od Bosne i Hercegovine, kako bi zemlja napravila iskorak na svom EU putu. Sve ove reforme počinju sa usvajanjem zakona, ali njihova provedba će biti ključna za vraćanje povjerenja građana u pravosuđe i javne institucije. U međuvremenu, očekujemo bolje rezultate u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, pogotovo na visokom nivou", istakao je Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava u Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini.

Korupcija kao sistemski problem predstavlja ozbiljan izazov u BiH, a prevencija kažnjavanja korupcije je od suštinskog značaja za očuvanje vladavine prava i ostvarenja pristupa pravdi, rekla je Martina Baković, predsjednica Kaznenog odjeljenja Općinskog suda u Livnu.

"Općinski sud u Livnu jedan je od pet sudova pilot projekta koji sudjeluju u jačanju efikasnosti pravosuđa, stoga bih istaknula i rezultate koji je postigao, prije svega u smislu efikasnosti. U prvih 6 mjeseci riješeno je 76% starih i zaostalih predmeta. Također bih istakla da je u Općinskom sudu u Livnu jako mali broj predmeta starijih od 5 godina, dok svi kazneni predmeti datiraju iz ove ili prošle godine. Što se tiče korupcije, uzimajući u obzir izvještaj u periodu od 1.1.2019. do 1.7.2023. godine, na današnji dan otvoreno je samo tri predmeta korupcije, a vezani su za djela zloupotrebe ovlasti ili položaja, kao i djela nesavjesnog rada u službi. Dakle, u navedenom periodu ukupno je zaprimljeno 63 predmeta iz oblasti korupcije, od kojih je 60 predmeta riješeno. Prisutan je trend blage politike kažnjavanja. Većina osuđujućih presuda rezultirala je donošenju uvjetnih osuda, a kada su u pitanju koncesije, za sada ne postoje formirani predmeti", rekla je Baković.

Dodjela koncesija za eksploataciju prirodnih resursa bila je u fokusu livanjske diskusije, a brojni građani prenijeli su svoja iskustva i govorili o tome na koji način vide rad pravosudnih institucija. Jedan od učesnika diskusije, Ivica Brešić iz neformalne grupe građana "Zaštitimo izvore Mandeka", govorio je o podnesenim krivičnim prijavama protiv odgovornih u Vladi, Ministarstvu i Komisiji za koncesije jer nije urađena ekološka studija, a koncesija je dodijeljena.

Posebna pažnja usmjerena je na nepravilno korištenje izvora vode koje može dovesti do ekoloških i ekonomskih posljedica koje mogu utjecati na kvalitetu života ljudi. Ekološki aktivisti iz Livna istakli su da bi odgovorni trebali da odgovore na zahtjeve javnosti i da se provedu transparentni procesi kako bi se osiguralo da se prirodni resursi koriste na održiv način i u interesu svih građana.

"Mi djelujemo kao neformalna skupina i sve što smo do sada uradili, finansirali smo iz vlastitih izvora iz jednog jasnog razloga, da ne bismo ostali bez vode. Aktivisti iz tog kraja već pet godina uporno protestuju i dokazuju svu apsurdnost izdane koncesije koja ide direktno na štetu građana iz tog područja. Imali smo sreće što posjedujemo dovoljno dokumentacije i što smo bili uporni sve ove godine, stoga vjerujem da možemo dokazati ono što smo sve vrijeme tvrdili kroz obraćanje medijima i da će odgovorni napokon odgovarati za kriminal koji se događa u sustavu izdavanja koncesija", rekao je Brešić.

U diskusiji je rečeno da nepravilnosti u ovim procesima mogu imati ozbiljne posljedice na privredu i građane i da je stoga neophodno da se sprovode transparentni procesi i da se uvažavaju interesi javnosti. Rečeno je i kako su krivične prijave sredstvo da se odgovorni pozovu na odgovornost i da se uspostavi pravda, s jedne strane, i osigura poštivanje zakona i propisa, s druge strane. Istaknuta je i važnost provođenja ekoloških studija i organizovanje javnih rasprava prije dodjele koncesija, kako bi se osiguralo da se prirodni resursi koriste na održiv način i u interesu svih građana.

"Današnji događaj je jedan u nizu događaja u lokalnim zajednicama, čiji je cilj zapravo uspostavljanje efikasnije komunikacije između građana, medija, civilnog društva i institucija pravosuđa. Transparency International u Bosni i Hercegovini i Balkanska istraživačka mreža godinama sarađuju na aktivnostima koji se tiču unapređenja transparentnosti rada pravosuđa, procesuiranju korupcije, praćenju predmeta korupcije pred sudovima širom Bosne i Hercegovine, kao i praćenja integriteta nosilaca pravosudnih funkcija u sudovima i tužilaštvima. Kada govorimo o procesuiranju korupcije u Bosni i Hercegovini, stagnacija se dešava već godinama kada je u pitanju broj pokrenutih istraga, broj podignutih optužnica, a posebno kada govorimo o broju pravosnažnih presuda. Potpuno su poražavajući podaci koji se tiču predmeta visoke korupcije gdje upravo ona tužilaštva koja bi trebala da budu nadležna za predmete visoke korupcije pokazuju i najlošije rezultate na ovom polju", zaključila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini je posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organizovanih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom periodu organizuje niz tematskih događaja na temu vladine prava u različitim gradovima u BiH. Nakon Zenice, Bihaća i Livna, javne diskusije će biti organizovane u Istočnom Sarajevu, Doboju, Trebinju, Mostaru, Bijeljini i Banjoj Luci. Cilj ovih događaja je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu.