Elektroprivreda RS planira uvođenje proizvodnje vodonika, traži se izrada Mape puta

Elektroprivreda RS a.d. Trebinje planira uvođenje proizvodnje vodonika, a prvi korak na tom putu je izrada Mape puta razvoja i strategije njegove proizvodnje i upotrebe.

Za te potrebe EPRS je raspisala javnu nabavku za izradu Mape čija je vrijednost 933.660 KM sa PDV-om.

Ponude na raspisani tender se mogu dostaviti 20. oktobra, a izabrani ponuđač ima šest mjeseci da izradi Mapu puta, koja treba da predstavi redoslijed koraka ka uspostavljanju relevantnog legislativnog okvira, javlja Akta.ba.

TRANZICIJA KA ČISTOJ ENERGIJI​

Kako se navodi u projektnom zadatku, cilj "Mape puta" je postizanje održivog razvoja ERS-a, usklađenog sa "Evropskim zelenim dogovorom" i "Smjernicama EU za sprovođenje Zelene Agende za Zapadni Balkan", pratećim politikama i ciljevima postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, 

"Mapa puta" će dati dugoročnu viziju sa akciononim planom upotrebe vodonika uključujući i razvoj novog ekonomskog lanca baziranog na vodoniku, a kroz proizvodnju vodonika, izgradnju prateće infrastrukture, razvoj kadrova, novih tehnologija i proizvodnih pogona za tehnologije bazirane na vodoniku, kao i promociji i razvoju svijesti upotrebe vodonika u javnom sektoru i privredi.

"Ključni ekonomski aspekat "Mape puta" je tranzicija ka čistoj energiji, dobijenoj iz vodonika, kroz usklađivanje sa regulativama EU u ovoj oblasti, što će povećati konkurentnost ERS, kako na regionalnom, tako i na tržištu EU“, navodi se.

S tim u vezi, Evropska komisija je usvojila "Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan" vrijednosti od 9 milijardi eura za period od 2021 — 2027. godine, koji nastoji da pomogne zemljama regiona, između ostalog i u tranziciji ka čistoj energiji.

USKLAĐIVANJE SA EU ZAKONODAVSTVOM

Cilj "Mape puta" je da omogući usklađeni razvoj ERS-a sa zakonodavstvom EU po pitanju klimatskih promjena i pravovremeno pripremi ERS za efikasnu realizaciju ciljeva evropske "Zelene Agende" u regionu, kao što je formiranje zone slobodne trgovine energijom iz obnovljivih izvora i omogući da ERS konkuriše za grantove i finansijska sredstva EU u ovoj oblasti.

"Mapa puta" će trasirati osnovne principe, predstavljene u "Strategiji EU u oblasti razvoja vodoničnih tehnologija u pogledu razvoja kapaciteta za skladištenje struje dobijene iz obnovljivih izvora i proizvodnju zelenog vodonika, kao dva najvažnija segmenta.

Vodonik je prepoznat kao najvažniji energetski koja postavlja okvire za prelazak na vodoničnu ekonomiju i uređenje jedinstvenog evropskog vodomičnog tržišta.

S tim u vezi, u februaru 2023. godine, Evropska komisija je predložila detaljna pravila i uslove za definisanje kriterijuma čistoće i metodologije proizvodnje zelenog (obnovljivog) vodonika.

Glavna odlika predloženih pravila jeste da se obezbijedi buduća proizvodnja vodonika, isključivo iz obnovljivih izvora energije. Predviđeno je da navedena pravila stupe na snagu 2030. godine, masovnim uvođenjem elektrolizera velikih razmjera.

Preliminarna procjena je da će EU biti potrebno oko 500TWh električne energije iz obnovljivih izvora, da bi se ispunili zacrtani ciljevi iz akcionog plana "RePowerElT, što otvara prostor za investicije u vodoničnu tehnologiju i integraciju tržišta i sa državama, koje nisu članice EU.

Značaj navedenog je potvrđen i u posljednjoj odluci Evropske komisije od 16. marta 2023. godine, kada je u cilju mjera za podsticaj proizvodnje zelenog vodonika, predloženo osnivanje "Evropske banke vodonika" (Communication European Hydrogen Bank, COM/2023/156).

POLITIČKI I EKONOMSKI BENEFITI

U Elektroprivredi RS smatraju da će se primjenom "Mape puta" ostvariti i izvjesni politički i ekonomski benefiti u odnosu na članstvo ERS u EnZ, jer će predviđenim izmjenama "Ugovora o osnivanju Enz", u cilju proširenja njenih nadležnosti, uvode značajne novčane kazne protiv entiteta, koji nisu otklonili posljedice emisija zagađanja, koje nastaje od sagorijevanja uglja i fosilnih goriva.

"Ključni problem u primjeni takvih kazni jeste što se zahtijeva direktna (homogena), a ne aproksimativna (postepena) primjena EU prava i propisa, što predstavlja značajan problem i prepreku u pravednoj tranziciji ka čistoj energiji. Time bi faktički, po utvrđivanju određenog nedostataka u tranziciji, privremeno bila sankcionisana ili onemogućena integracija određenog entiteta na energetsko tržište Evrope, dok bi politički, takvo kašnjenje imalo i negativne posljedice no razvoj privrede, ali i na kašljenje u usaglašavanju energetske politike sa pravnim tekovinama EU", ističu.

Stoga, "Mapa puta" treba da predstavi redoslijed koraka ka uspostavljanju relevantnog legislativnog okvira. Njena uloga će biti integrativna i razvojna, jer će vjerodostojno opisati benefite i dati pravovremen smjernice, koje će pomoći donosiocima odluka da definišu neophodne zakonske standarde u ovoj oblasti energetike. 

"Mapa puta" bi time postavila osnove za predstavljanje najboljih praksi i standarda iz oblasti tranzicije energetskog sistema ka proizvodnji zelenog vodonika, prema kojoj će ce izraditi prva nacionalna srednjoročna "Strategija Republike Srpske o zelenom vodoniku".