Ko su najveći zagađivači i šta nam donosi Strategija za ograničenje korištenja uglja

Kvaliteta zraka u Sarajevu bio je jedna od ključnih tema na 3. Simpoziju o planiranju kvaliteta zraka u gradovima. Simpozij je prošle sedmiceu Sarajevu, a među brojnim učesnicima bila je i Zijada Krvavac iz Centra za upravljanje kvalitetom zraka.

"Sektor zagrijavanja individualnih objekata je taj koji najviše participira u zagađenost zraka u KS, a posebno u zimskom periodu dok traje sezona grijanja", kazala je Zijada za Akta.ba.

U strateškim dokumentima kao što je Kantonalni plan zaštite okoliša i Zeleni akcioni plan u Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS su konstatovali da se prije svega mora izvršiti analiza kompletnog uticaja individualnih ložišta na kvalitet zraka. Oni participiraju sa 40% ukupne zagađenosti u odnosu na dva druga izvora. To su saobraćaj i industrija te prirodni izvori čestica.

"Definisali smo da je potrebno sačiniti pravi odgovor na taj najintenzivniji izvor zagađivanja. Rezultat ovoga jeste izrada Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo za period 2023-2033. godina. To je jedan kapitalni strateški dokument koji je prošao više faza i obavljeno je dosta aktivnosti", pojasnila je.

Popisana individualna ložišta 

Ono što je najznačajnije jeste da su popisana sva individualna ložišta.

"Definitivno imamo oko 43 hiljade ložišta na čvrsto gorivo u KS iz kojih se najviše emituju lebdeće čestice. Oko 20 hiljada objekata su po posebnoj metodologiji po korištenoj disperziji po proračunu i ostalo svrstani u 9 prioritetnih zona na koje moramo usmjeriti svoje akcije", istakla je.

To su uglavnom zone na bazi posebnih kriterija gdje je najveća aglomeracija tih individualnih ložišta na čvrsto gorivo, uticaja tih područja gdje su koncentrisani ti zagađivači u odnosu na ostale dijelove sarajevske kotline te uticaj na procent građana koji mogu biti pod pritiskom zagađenog zraka što se tiče njihovoga zdravlja.

"Na 9 prioritetnih zona u narednih 10 godina treba primijeniti više mjera. To su uglavnom mjere energijske efikasnosti koje podrazumijevaju zamjenu sistema grijanja. Dakle, peći te uvođenje utopljavanja objekata", kazala je.

To uključuje zamjenu stolarije i promjenu izolacije.  Za tih 20 hiljada objekata potrebno je oko 377 miliona KM za ovu namjenu. Predviđeni su različiti izvori finasiranja.

"Osim mjera energijske efikasnosti ima puno planskih i organizacionih mjera koje je potrebno uraditi bez velikih finansijskih ulaganja, a da bismo ovaj sektor zagrijavanja stavili pod nadzor i kontrolu", naglasila je.

Revitalizacija dimnjačarstva

Revitalizacija dimnjačarstva u KS jedna je od ključnih mjera za zaštitu okoliša.

"Imamo jako mali broj dimnjačara u odnosu na broj individualnih ložišta. Ima tu puno zahvata koji se trebaju napraviti na nivou regulative, kako na nivou FBiH tako i na nivou kantona te organizacionih mjera", pojasnila je.

Strategija je označena kao obećavajuća inicijativu za smanjenje zagađenja zraka iz najintenzivnijeg izvora.

"Strani konsultant je to prepoznao kao jedan dobar model, a sad je na nama da osiguramo sve kapacitete", kazala je.

Problem kapaciteta za implementaciju strategije je ustvari ono što je i najveći problem. Strategija podrazumijeva veću ulogu općina te svih drugih sektora.

"Ono što je pozitivno u ovom momentu jeste da intenzivno pregovaramo sa Svjetskom bankom oko kreditnog zajma. Iz tog zajma bi oko 23 miliona KM trebalo biti usmjereno na implementaciju strategije. To znači da strategija neće ostati samo na papiru nego će se osigurati sredstva kako bi njena implementacija što prije zaživjela", naglašava Krvavac.

Ono što je ključno za smanjivanje zagađenja zraka jesu i mehanizmi odgovornosti.

"Kada donesemo određene strateške dokumente onda mora postojati odgovornost za implementaciju, kontrola implementacije i monitoring kako da ciljeve realizujemo u periodu za koji se svi obavežemo", poručila je.

Podsjetimo, Strategija ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo za period 2023-2033. godina je kapitalni strateški dokument, koji će biti na usvajanju na redovnoj skupštini Kantona Sarajevo koja se održava u srijedu 24. aprila.

E.O.