Ekonomski patriotizam u BiH: Poželjan i koristan sve dok ne preraste u diktaturu

Dolaskom ekonomske krize, akcije kojima se podstiče kupovina domaćih proizvoda ponovo su dobile na važnosti. Sve više zemalja vjeruje da su kampanje kojima se propagira domaća roba mogući spas privrede u vremenu recesije.

Ekonomski patriotizam kao takav predstavlja težnju ili opredjeljenje potrošača jedne zemlje da prilikom kupovine daju prednost domaćim proizvodima, te na taj način štite i jačaju nacionalnu privredu.

(Foto: Slobodan Marković)

Akcije sa parolom `Kupujmo domaće` odavno se provode i u Bosni i Hercegovini, no uspjeh i ekonomski efekti ovih kampanja su više nego skromni. Naše tržište i dalje je preplavljeno stranim proizvodima, a mnogi smatraju da je svijest kupaca o potrebi kupovine domaćih proizvoda Ahilova peta bh. privrede.

O ekonomskom patriotizmu, prednostima i skrivenim opasnostima ove prakse za eKapiju otvoreno govore Slobodan Marković, direktor Republičke agencije za mala i srednja preduzeća RS, Admir Kapo, predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće" i Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH.

Kako definišete ekonomski patriotizam?

Marković: Definišem ga kao socijalno i društveno odgovorno ponašanje svakog građanina BiH, bez obzira gdje radi, šta radi i na koji način zarađuje za život, da platu koju zaradi, ili profit koji stekne, troši na način da kupujući domaće, svjesno čuva i svoji standard, budućnost svoje i moje djece i unučadi. To znači da pažljivo promatra, šta kupuje, kako to kupuje i na koji način to pravda, naravno NAGLAS, i punim ustima.

Kapo: Ekonomski patriotizam je da pri kupovini ili korištenju usluga dajete prednost firmama iz vaše zemlje posebno kad se radi o kvalitetnom i konkurentnom proizvodu ili usluzi.

Bakšić: Ekonomski patriotizam za mene znači raditi na tome da afirmiramo vlastite resurse, da BiH razvija svoju konkurentnost i kompetitivnost i da se na taj način sprema za prijem u Evropsku uniju, a to je put za koji smo se svi opredijelili.

Smatrate li da je jačanje ekonomskog patriotizma jedna od mogućih mjera za spas domaće privrede u vremenu recesije?

Marković: Ne da smatram, već mislim da je pet do dvanaest da se to počne. Ali nije svejedno kako se to radi. Potrebno je od vrtića, preko škole i na kraju do onih koji troše budžetske pare konstantno provoditi ovu priču. Potrebo je medijski i svakojako, ismijavati one koji teže "Fancy" brendovima i robama, pa makar to bili i higijenski ulošci.

Kapo: Nauka kaže da je ekonomski patriotizam najbrži i najproduktivniji za privredu u vremenu recesije.

Bakšić: Apsolutno. No, uz uslov da ekonomski patriotizam bude osjećaj koji njeguju svi subjekti u društvu, od radnika, poslodavaca do države.

Da li se ekonomski patriotizam može tumačiti i kao protekcionizam koji nije skladu sa pravilima funkcioniranja slobodnog tržišta? Da li ekonomski patriotizam narušava konkurenciju i slobodnu trgovinu?

Marković: Slobodno tržište, slobodna trgovina i ostale floskule, pored stvarnog značenja, istovremeno znače i slobodu da imam pravo i da ne kupim robu stranog porijekla. Onako kako hipermarketi, uvoznici i ostali pozicioniraju "svoju" robu, odnosno preferencijalne brendove, direktno je atak na domaćeg kupca. Tortura putem TV programa, kojoj smo stalno izloženi, i kojom kradu naše slobodno vrijeme, naravno nije nešto na šta treba i može da se utiče, ali daljinski je čudo, i njime možemo takođe učiniti dosta. Sve ovo je u stvari više vapaj nego mišljenje, ali i na ovaj način možemo zaintrigirati čitaoca, da se okrene u sebe i promisli šta i kako kupuje.

Kapo: Ekonomski patriotizam može biti opasan ukoliko pružate mogućnost da se uspostavi monopol jedne firmi ili slično. Međutim, svaka industrijska oblast ima desetine firme koji proizvode određeni artikal i teško je da neko uspostavi monopol pa samim tim bar u BiH ne bi bio opasan. Činjenica da je ekonomski patriotizam na neki način vrsta protekcionizma, ali svaka država na određen način štiti svoje tržište i daje priliku svojim firmama što djeluje i logično. Ekonomski patriotizam može narušiti konkurenciju i slobodnu trgovinu ukoliko država odluči da konzervira tržište za samo svoje privredne subjekte.

(Foto: Admir Kapo)

Bakšić: Ekonomski patriotizam je i to da, kada potpisujemo međunarodne sporazume o slobodnoj trgovini, da ih dobro analiziramo u kojoj oblasti smo spremni za liberalizaciju i tržišnu konkurenciju. Lično sam uvjeren da smo prebrzo ušli u integracije slobodnog tržišta zemalja CEFTA-e, naglo smo otvorili svoje tržište, bez ikakve selektivnosti, ne vodeći računa u kojoj će se situaciji naći naša vlastita ekonomija. Znači, ne otvoreni protekcionizam, ali možemo koristiti sve mogućnosti koje CEFTA pruža, i u bileteralnim odnosima sa zemljama sa kojima bilježimo izrazit deficit u robnoj razmjeni postići određene povlastice. Na kraju krajeva, možemo odgoditi djelovanje tog sporazuma u određenim oblastima na određeno vrijeme dok naša privreda ne postigne stepen konkurentnost da možemo u potpunosti otvoriti naše granice.

Kako Evropska unija gleda na nacionalne akcije ` kupujmo domaće`?

Marković: EU nije, niti će ikada podržavati ekonomski patriotizam, ma o kojoj zemlji se radi. EU smatra da joj je bitniji "EU ekonomski patriotizam" od bilo kojeg nacionalnog, i njima je jedino bitno da se mi ne selimo za platom iz "svog sela" već da kod kuće imamo dovoljno para da kupujemo EU robe, bez obzira odakle došle. Ne zanima ih da li su robe iz susjednog sela ili "porijeklom kod šarafa (Skandinavija)".

Kapo: Navodno je zabranila akcije kupujmo domaće, ali se u skoro svakoj zemlji provode na određen način.

Bakšić: Ekonomski patriotizam je zabranjen u zemljama Evropke unije. Sigurno da nije dozvoljeno svojim potrošačima plasirati poruke tipa ‘birajte domaće’, ali možete na svoj proizvod postaviti jasnu oznaku da je taj proizvod dolazi iz BiH.

U kojoj mjeri je, prema Vašem mišljenju, dopušten i poželjan ekonomski patriotizam?

Marković: Dopušten, poželjan i veoma koristan je sve dok ne preraste u protekcionizam i oligopol, monopol ili ne daj bože diktat.

Kapo: Dok ne bude naše firme imale isti položaj kao i strane. Poželjan je u mjeri da se dovede sve u ravnopravan položaj pa ko je bolji, konkurentniji, kvalitetniji neka prođe, ali kad se u BiH uvozi šta ko poželi, kad je tržište BiH otvoreno za svakoga, a sa druge strane naše firme ne mogu prići tržištima u okruženju, prvenstveno zbog necarinskih barijera onda je ekonomski patriotizam jedini način da preživite do nekih boljih vremena.

Bakšić: U mjeri kojoj država daje podsticaje određenim granama kako bi u svjetskoj utakmici bile u stanju podnijeti konkurenciju.

Koliko ekonomskog patriotizma ima u BiH? Da li potrošači radije biraju strani proizvod, i ako da, zašto? Da li je razlog kvalitet, cijena, marketing ili pak nešto četvrto?

Marković: Sve ima veze, ali ponašanje kupca, najviše determiniše nivo obrazovanja i osjećaj pripadnosti nekome ili nečemu.

Kapo: U našoj zemlji ima ekonomskog patriotizma, ali ne u dovoljnoj mjeri kakav je naprimjer u Švedskoj, Turskoj... Naši potrošači još uvijek radije kupuju strani proizvod prvenstveno zbog needuciranosti, nedovoljnog samopouzdanja i u ovom trenutku zato što nema ponude domaćih proizvoda po trgovačkim centrima. Zašto je to tako najveći razlog je što smo mi složena država i što većina građana još uvijek nema pojma šta znači imati svoju državu.

Bakšić: Opće poznato je da reklama i promocija imaju jak utjecaj na potrošača. Naši proizvođači nažalost smatraju da je ulaganje u reklamu trošak, a ne investicija. Tako više od polovine našeg stanovništa radije će kupiti proizvod neke od susjednih zemalja, nego proizvod porijeklom iz BiH.

(Foto: Alija Remzo Bakšić)

Da li ima dovoljno kampanja u BiH, kojima se podiže svijet kupaca da kupuju domaće proizvode i na taj način pomažu domaću privredu?

Marković: Nema dovoljno kampanja, niti će ih ikada biti. One treba da budu suptilnije i daleko intenzivnije, počev od toga šta stoji na stolu ispred Ministra na pres konferenciji, pa do toga da oglašivački prostor povećamo i pojeftinimo za domaće, u odnosu na strane proizvode. Niko nas ili vas ne sprečava da imate ekstra prostor, sa popustom za domaće oglašivače, to nije protekcionizam, to je preferencijalizam iz ovog ili onog razloga, ali nije zabranjen.

Kapo: Nema dovoljno kampanja jer da ih ima situacija bi bila drugačija. Svijest kupaca treba biti usmjerana u pravcu da kupuju domaće, ne da pomažu domaću privredu jer kupovinom domaćih proizvoda pomažu prvenstveno sebe, svoja radna mjesta i djeluju u pravcu da im djeca imaju bolju budućnost.

Bakšić: Ispričat ću vam samo jednu anegdote. Sa svojim prijateljima sam otišao u Sloveniji pa sam ih htio testirati Slovence, ali ujedno poslati poruku mojim prijateljima koji su smatrali da je ekonomski patriotizam samo floskula koja ne doprinosi ničemu. Sjeli smo na piće, ja sam tražio Preminger, drugi prijatelj Heinken, ostali neko treće pivo. Konobari su nam obavazno odgovarali da nam imaju ponuditi i slovenačka piva, kao što je Laško. Čestitao sam im na tome. Mi te svijesti nemamo.

Nermina Voloder