Prijeti nam još veće smanjenje proizvodnje i poskupljenje hrane

BiH sve manje proizvodi mliječne proizvode i voće, a ograničena sredstva namijenjena razvoju poljoprivrede vlasti očigledno ne znaju iskoristiti. Ako se ovi trendovi nastave, prijeti još veće smanjenje proizvodnje i poskupljenje hrane.

Breskve teško da će se naći na hrvatskim tržnicama, a upitno je da li će naredne godine biti i na bh. stolovima. I dok domaći proizvođači muku muče sa konkurencijom uvoznih proizvoda, sada im je upitna i proizvodnja, koja je inače preskupa u odnosu na susjedne zemlje i članice CEFTA-e.

Nedim Badžak, proizvođač voća iz Blagaja, kao probleme navodi male subvencije za izvoz, nedostatak kapitalnih ulaganja, elemntarne nepogode...

Da je situacija zabrinjavajuća, govori i podatak da, uprkos domaćim resursima, više volimo jesti uvozno voće i povrće pa su potrošena čak 93 miliona KM, dok je zarada od izvoza istih proizvoda svega 15 miliona maraka. Postali smo ovisno uvozna zemlja i po tome smo prvi u Evropi.

"90 posto svojih potreba BiH zadovoljava uvozom, svega 10-15 posto ima svoje domaće proizvodnje. To su ključni razlozi za ogroman tgovinski deficit u ovoj oblasti, koji iznosi milijardu i 500 miliona na godišnjem nivou", kaže Duljko Hasić, ekonomski analtičar VTK-a BiH.

Strategija razvoja poljoprivrede na državnom nivou nepoznanica je domaće politike. Stručnjaci traže zaštitu domaće proizvodnje po ugledu na evropske zemlje uvođenjem kvota i zakonskih barijera za uvoznike. Zasad je država pala na ispitu, a prognoze nisu obećavajuće. Članstvo Hrvatske u Uniji dodatno je zakomplikovalo situaciju.

"Past će nam cijena proizvodnje, ljudi neće moći tom proizvodu osigurati za narednu sjetvu gorivo, maziva, zaštitna sredstva, radnu snagu i ponovo će doći do smanjnja proizvodnje", upozorava agronom Mirsad Hubanić.

Manje proizvodnje znači i manje zaposlenih te veće cijene.