Iz BiH sve više zahtjeva za azil

Broj zahtjeva za azil iz BiH je u maju bio veći za 13 odsto, pokazuju najnoviji podaci Evropske agencije za spoljne granice "Frontex" u izvještaju o monitoringu efekata vizne liberalizacije.

Prema ovim podacima, u svim ostalim zemljama je došlo do smanjenja broja zahtjeva za status azilanta.

Iz podataka je vidljivo da su od 19. do 22. sedmice 2013. godine bila 144 zahtjeva za azil iz BiH, dok je od početka godine do 22. sedmice ukupno zabilježeno 949 zahtjeva.

Najviše lažnih azilanata je i dalje zainteresovano za Švedsku, u kojoj je u maju u odnosu na april zabilježen porast od 85 odsto, dok je u svim ostalim zemljama zabilježen pad broja zahtjeva. Tako je, na primjer, u Švajcarskoj bilo 60 odsto manje zahtjeva, u Belgiji 30 odsto, a u Njemačkoj 12 odsto.

U poređenju maj 2012 - maj 2013, azilanata iz BiH je više za 21 odsto, a u istom periodu je najveći porast tražilaca azila za Njemačku, u kojoj je broj porastao za čak 317 odsto. U prve 22 sedmice ove godine zabilježeno je 598 tražilaca azila za Njemačku, 111 za Švajcarsku, 160 za Švedsku i 43 za Belgiju.

Kada se pogleda ukupna statistika za BiH, Albaniju, Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, u maju je bilo 11 odsto manje zahtjeva za azil, a broj zahtjeva iz Srbije je pao za 13 odsto na brojku ispod 500. Od svih ovih zemalja, udio azilanata iz Srbije je oko 45 odsto.

Tokom prvih pet mjeseci u EU je iz pomenutih zemalja primljeno ukupno 6.400 zahtjeva za azil, odnosno 16 odsto manje u odnosu na isti period 2012. godine.

"Top destinacija" za azil, kako se navodi u statistikama, više nije Njemačka, nego Danska, u kojoj je, kako je istaknuto, samo u prva četiri mjeseca primljeno 600 zahtjeva iz Srbije.

Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju, koju smo zamolili za komentar, apelovala je na građane ovih zemalja da ozbiljno shvate upozorenja o mogućem ponovnom uvođenju viza i da učine sve da se broj azilanata smanji.

"Veoma sam razočarana načinom na koji su završeni dvogodišnji pregovori između institucija EU o izvještajima o vizama. Konačni kompromis je doveo do toga da Evropski parlament više nema nadzor i nadležnosti kontrole odluka zemalja članica da privremeno ponovno uvedu vize za građane zapadnog Balkana", istakla je ona, upozorivši da ovakvi zakonski prijedlozi mogu otvoriti Pandorinu kutiju sličnih zakonskih projekata u budućnosti.

Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima BiH za viznu liberalizaciju, pak, smatra da nema osnova strahovima da bi BiH ponovo mogle biti uvedene vize.

"Nije nam drago što je došlo do tog povećanja u maju, međutim to nije razlog za veliku uzbunu budući da očekujemo puno manje brojeve u junu, a pogotovo nakon sastanka u Briselu, gdje smo mi početkom jula jako povoljno ocijenjeni za napore koje smo preduzeli", naveo je Dautbašić