BiH ne koristi svoj zračni potencijal

Bosna i Hercegovina ne koristi dovoljno potencijale zračnog prijevoza putnika, navodi se u studiji Evropske unije.

Samo aerodrom u Mostaru bi mogao imati veći saobraćaj od onog kakav trenutno ostvaruju sva četiri aerodroma u zemlji zajedno, navodi se u studiji. To se može postići, naravno, uz ulaganja i razvoj.

Počela je sezona hodočašća u Međugorje, pa je i na mostarskom aerodromu živo. Ovdje slijeću uglavnom Italijani, izvještava Ivan Pavković, reporter Al Jazeere.

U jednom trenutku tri su aviona na zemlji, što je za mali aerodrom veliki izazov.

"Mi imamo samo dvije parking-pozicije za referentni zrakoplov, tako da treći mora čekati", kaže Marko Đuzel, voditelj prometa i sigurnosti.

Izbor Italijana

Italijanske kompanije biraju aerodrom Mostar. Najbliži je Međugorju, tek pola sata vožnje, a i zaobilaze se putne granice. Italijani su za letove iskoristili i evropske fondove. Poticaji bi se mogli koristiti i za druge destinacije, a interesa za zračne veze sa Mostarom ima.

"Zainteresiranosti ima, ona je svakodnevna. Međutim, te low cost kompanije traže subvencije, što je za nas teško. Linija Rim-Mostar je pokrenuta na našu inicijativu, s tim da smo mi opet dobili nekakva obećanja i od resornih ministarstva i od županije da će oni potpomoći tu liniju", dodaje Marko Đuzel.

Zračna luka trenutno se samofinansira i najuspješnije je preduzeće u vlasništvu Grada Mostara. Sa 80.000 putnika doseže maksimume. Mali terminal i skromni kapaciteti prihvata putnika - sve je daleko ispod mogućnosti. A one su ne višestruko, nego čak i dvadeset puta veće, govore studije.

"Prema procjenama stručnjaka Europske unije, mostarska zračna luka mogla bi dosegnuti u idućih 30 godina brojku od 1.800.000 putnika godišnje. Takvo povećanje prometa otvorilo bi dodatnih 2.000 radnih mjesta u cijeloj regiji. Svi su proračuni bazirani, naravno, najviše na Međugorju. No, sve to iziskuje dodatna ulaganja", izvještava Ivan Pavković.

A bez njih, kajmak će pobrati druge, susjedne zračne luke, također govori studija.

U tome nema ničeg novog, jer je i dosad većina međugorskih hodočasnika dolazila preko Splita, Dubrovnika, te nešto manje Sarajeva. I to nije tek poslijeratni trend, jer je najbliži, mostarski aerodrom i ranije tehnički zaostajao.

Velike mogućnosti

"Prije rata samo dnevna su bila moguća slijetanja i to za avione određenog kapaciteta. Danas su tehnički uvjeti poboljšani na mostarskoj zračnoj luci, ali, svejedno, ni izbliza nije iskorišteno koliko bi moglo i koliko bismo mi željeli da se iskoristi", ističe Željko Vasilj iz Turističkog ureda Međugorje.

Procjene govore kako trenutno preko Mostara putuje tek četvrtina hodočasnika za Međugorje. No, i to je ogroman pomak. Sam položaj tog grada izuzetno je povoljan za razvoj zračnih veza, ne isključivo hodočasničkih, govore turistički stručnjaci.

"Njemu ne gravitira samo Međugorje, kao hodočasničko i vjersko središte ovog dijela Europe. Kada se pogleda udaljenost od Mostara do Neuma ili Makarske, to je jedan trokut u kojem mostarskoj zračnoj luci gravitiraju doslovno svi. Mogućnost Mostara osim Međugorja je povezivanje s Europskim gradovima", navodi Davor Ljubić iz G-Toura.

Evropska studija preporučuje brže promjene i djelovanje u idućih nekoliko godina ili bi sjajna predviđanja razvoja mogla ostati tek priča kako je moglo biti.