Domaći proizvod: Krematorij firme Grizelj u misiji zaštite okoline

Sarajevo, ali i Bosna i Hercegovina, i dalje nemaju nijedan krematorij. Porodice osoba koje za života iskažu želju da budu kremirane taj postupak moraju obavljati u Zagrebu ili Beogradu, gdje taj postupak košta oko 1000 KM. Pored toga, postupak je kompliciran i zbog problema sa prekograničnim papirima i pitanjem patološkog otpada.

Još prije rata u gradu Sarajevu bila su dva postrojenja za termički tretman/obradu medicinskog otpada, jedno u Bolnici Koševo današnji Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu, a drugo u bivšoj Vojnoj bolnici Sarajevo, današnja Opća bolnica Prim.dr. Abdulah Nakaš. Nažalos, oba postrojenja su van eksploatacije dugi niz godina, a nisu zamijenjena novim, sofisticiranim postrojenjima, što je zaista apsurd.

Danas otpad predstavlja značajan problem, koji će uskoro ostavljati posljedice koje svjesno pokušavamo zanemariti bez ikakvog opravdanja. Pored toga, tu je i ekonomski aspekt koji nije nimalo zanemariv, od trajno izuzimanje zemljišta izgradnja nadgrobnih spomenika-obilježja i trajne obveze svakodnevnog održavanja.

U gradu Sarajevu na groblju Bare postoji već ''kolumbarij'' odlagalište za urne, a u groblju Vlakovo odmah do ulaza postoji namjenski prostor ''rozarij'' za rasipanje pepela umrlih i''kolumbarij'' za odlaganje urni za one koji su kremirani izvan Bosne i Hercegovine.  

"Vrijeme je novih, naprednih, sofisticiranih i modularnih tehnologija koje je neophodno koristiti u misiji zaštite okoline, s ciljem stvaranja ugodnog ambijenta življena koji će doprinjeti zdravstveno socijalnom blagostanju žitelja građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Kad pogledamo lokacije po Bosni i Hercegovini postojećih i novih mezarja - groblja može se konstatovati da isti ugrožavaju vodu u vodozahvatima a time i zdravlje žitelja u mnogim gradovima i prigradskim naseljima koji koriste lokalne vodozahvate i vodovode", ističe za eKapija.ba Tomislav Grizelj, direktor firme Grizelj koja aktivno učestvuje u misiji zaštite okoline.

Inače, razvijene zemlje danas imaju objekte sa postrojenjima za kremiranje koja ne služe samo za kremiranje ljudi i životinja nego i za humano zbrinjavanje patološkog otpada koji nastaje u medicini kao što su npr. amputirani anatomski dijelovi, odbačeni dijelovi koji su tretirani kroz kemoterapije, kirurški odstranjeni dijelovi ljudskog tijela, placente i fetusi, tkiva izuzeta za dijagnostičke svrhe, pokusne životinje korištene u eksperimentalne svrhe i sl. 

Današnja postrojenja za kremiranje vrše termički tretman/obradu humano, ekološki, zdravstveno, veterinarski, sanitarno, higijenski, energetski prihvatljivo uz održivi razvoj. Nove, suvremene, napredne, sofisticirane tehnologije za kremiranje ekskluzivno i  namjenski razvijene su i u domaćoj proizvodnju sukladno EU Direktivama kroz zaštitu prirode i okoliša 2009/28/EC.

"Krematorij za potrebe grada Sarajeva, a time i Bosne i Hercegovine, firma Grizelj je u mogućnosti ponuditi već danas, kako bi riješili prekogranične probleme transporta. Postrojenje koje možemo ponuditi namijenjeno je za humano postupanje sa anatomskim dijelovima koji danas bivaju zatrpani na određenim lokacijama i koje mogu vremenom izazvati određene reverzibilne reakcije koje mogu izazvati kontaminaciju zraka, vode, tla pa čak i hrane", dodao je Grizelj.

Domaći proizvod namijenjen je da Sarajevo, Bosna i Hercegovina kao i gradovi u susjedstvu ponovo dobije tehnologiju koja ima za cilj humanu zaštitu okoline kroz misiju izgradnju kematorija.