Termički tretman kokošjeg izmeta: Grizelj proizveo eko pelet

Sarajevska firma Grizelj d.o.o. realizuje projekt ENERGETIS TG, koji obuhvata termički tretman kokošjeg izmeta Know how tehnologijom, pomoću kojeg se finalno dobije dehidrirani i sterilni pelet za fertilizaciju.

Kako navode iz ove firme, riječ je o peletu koji je higijenski – sanitarno ispravan i jednostavan za korištenje, jer je neugodni miris odstranjen tokom termičkog tretmana, reducirana vrijednost makro i mikro elemenata na način da je očuvan dušik u onoj mjeri koja je potrebna za fotosintezu, kalij i fosfor za dohranu, a otapanje peleta ide sporo kako bi hranjenje tokom fertilizacije odvijalo postepeno.

Najveći benefit projekta ENERGETISTG koji nudi firma Grizelj u tretmanu kokošjeg izmeta je zaštita prirode, okoliša i hrane.

Naime, u kokošjem izmetu nalazi se neograničena energija kao obnovljivom izvoru energije, ali  osim što kokošji izmet može poslužiti kao energent, on je i dobar fertilizator u eko misiji zaštite okoliša. Ono što je osnovna bit jeste da se sa kokošjim izmetom mora korektno i efektno postupati jer netretiran kokošji izmet je prava ekološka bomba, ističu iz Grizelja.

"Raspoložive količine na dnevnoj bazi u Bosni i Hercegovini su više od 200 tona kokošjeg izmeta od koka nesilja i od tovnih koka, a za koje nemamo strateški planiran tretman, nego najčešće se direktno baca u rijeke i potoke ili ostaje na njivama i livadama. Time je direktno ugrožen ambijent, okoliš kroz kontaminaciju zraka, tla, vode, a indirektno i hrana kao i ljudski i životinjski životi",  objašnjavaju iz ove firme.

Osim vrlo neugodnog mirisa koji otežava manipulaciju istim, kokošji izmet ima visoku temperaturu, mnogo kalija, fosfora ali i dušika što može bukvalno napraviti ''opekotine'' na biljkama, a čak i doprinosi mogućim erozijama tla.

Pojava klorata, hipoklorata, perklorata  u hrani je posljedica reverzibilne reakcije kokošjeg izmeta koji se prosipa po obradivom zemljištu koje se koristi za uzgoj kulture povrća prvenstveno, luka, krumpira, mrkve, peršina, kupusa, salate, lubenice, dinje i ostalih nisko rastućih kultura. Jasno je da time direktno biva ugrožen upravo čovjek.

"Korektnim i strateškim postupanjem sa kokošjim izmetom u BiH termičkim tretmanom u savremenim, modularnim, sofisticiranim tehnološkim jedinicama može se u prosjeku dobiti 100 tona dnevno ispravnog peleta za fertilizaciju tla bez mogućnosti stvaranja reverzibilne reakcije, te u obliku peleta 50 tona energenta od koka nesilja i 50 tona briketa od tovnih koka".

Inače, kokošji izmet u obliku peleta za fertilizaciju ima kaloričnu vrijednost 15 MJ/kg , pelet kao energent od koka nesilja ima energetsku vrijednost 4 – 5 kW/kg, a kokošji izmet sa prostirkom od tovnih koka kao briket ima energetsku vrijednost 3 – 4 kW/kg i imaju izuzetno kurentnu tržišnu cijenu.     

Također, kokošji pelet i briket kao energent mogu se koristiti u kaminima, pećima, kotlovima za centralno grijanje sa manualnim ili automatskim doziranjem.