Rampa na granici za bh. zanatlije

Zanatlije i samostalni preduzetnici upozoravaju da se nalaze u sve težem položaju, za šta dobrim dijelom odgovornost snosi i država čestim izmjenama pravila poslovanja, koje sve teže prate.

Tako, na primjer, oni od početka ove godine ne mogu vršiti spoljnotrgovinsko poslovanje dok se ne preregistruju u društva s ograničenom odgovornošću, jer je stavljena van snage uredba Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja im je to omogućavala.

Podsjećanja radi, nekadašnje samostalne zanatske radnje, da bi mogle izvoziti, morale su se preregistrovati u samostalne preduzetnike. Nedugo nakon toga donesena je nova uredba da te tek preregistrovane radnje, ako želele izvoziti, ponovo se moraju preregistrovati u društva s ograničenom odgovornošću.

Naime, da bi sada neko od samostalnih preduzetnika uvozio ili izvozio robu, mora da se preregistruje u preduzeće ili da angažuje usluge posredničke firme koja se bavi tom djelatnošću. I jedno i drugo, kako su nam kazali preduzetnici, stvara velike troškove, zbog čega će mnogi posegnuti za gašenjem svoje djelatnosti, a neki će preći i u ilegalan rad, jer ne mogu da se izbore sa sve većim nametima.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, rekao je da je onemogućavanje spoljnotrgovinskog poslovanja samostalnim preduzetnicima i zanatlijama veliki problem jer su veće njihove obaveze, ali i takse.

"U suštini mislim da se zbog toga mnoge radnje neće preregistrovati i da će jednostavno ugasiti svoj rad. Stalno se mijenjaju zakoni, uredbe i drugo, a mi to sve lagano trpimo koliko možemo, kad ne možemo, pređemo u ilegalan rad i to je naš odgovor, mi više nemamo snage da se borimo", kazao je Bratić. On smatra sasvim logičnim da samostalni preduzetnici mogu uvoziti ili izvoziti kao fizička lica.

"To je normalno i jednostavno mislim da je to uradio lobi nekih od preduzeća koja se bave posredničkom djelatnošću, pošto nemaju dovoljno posla, pa bi onda oni uvozili za naše samostalne preduzetnike i uzimali procenat", rekao je Bratić. Dodao je da kada neki samostalni preduzetnik ili zanatlija hoće da kupi repromaterijal, ne može da ga uveze direktno, nego mora preko nekog preduzeća.

"To je vrlo nekorektno i mi smo odmah reagovali na to i uputili pismo UIO BiH", rekao je on.

Iz Obrtničke komore FBiH rekli su da je zabranom izvoza obrtnicima pričinjena znatna materijalna šteta i ograničenje tržišta na koje mogu plasirati svoje proizvode.

"Ova problematika pritiska obrt već godinama, te je potrebno iznaći modalitet direktnog uvoza i izvoza za obrtnike", naveli su iz Obrtničke komore FBiH u obrazloženju mjera za poboljšanje uslova privređivanja obrtnika u FBiH.

Iz UIO BiH rekli su da sve zanatlije i preduzetnici u BiH koji žele da vrše spoljnotrgovinsko poslovanje moraju da budu registrovani za carinsku djelatnost, odnosno da budu firma, a ne preduzetnik. Kako su istakli, svi oni su prije prestanka važenja uredbe, koja im je omogućavala spoljnotrgovinsko poslovanje, imali određen prelazni period da se preregistruju u društvo s ograničenom odgovornošću.

"Oni koji su to učinili mogu nesmetano da vrše spoljnotrgovinsko poslovanje. Napominjemo da je i dalje otvorena mogućnost da sve zanatlije i preduzetnici koji to žele i koji imaju potrebu za tim, mogu i dalje da se preregistruju", rekli su u UIO BiH.