Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Brže do zaposlenja: Važnost dualnog obrazovanja za ostanak mladih u zemlji

29.03.2021. 09:38 / Izvor: Akta.ba

Princip dualnog obrazovanja u srednjim školama je dugogodišnja praksa zapadnoevropskih zemalja. Otprilike 70% svih usmjerenih obrazovanja u Njemačkoj provodi se u obliku dualnog obrazovanja, odnosno osposobljavanja u vidu prakse. "Dualnost" ili dvostrukost predstavlja dvodijelni oblik obrazovanja na dvije različite obrazovne lokacije: u srednjoj školi učenik/ica usvaja teoretska stručna znanja, a u poslovnoj organizaciji praktična iskustva i vještine. Kombinacija obrazovanja u kompaniji i školama usmjerenog obrazovanja garantuje povezanost teorije i prakse. Upravo zbog te povezanosti ovaj se oblik obrazovanja smatra izvrsnošću njemačkog obrazovnog sistema koji je priznat i u međunarodnim okvirima.

ProCredit Bank BiH, koja je u potpunosti banka s njemačkim kapitalom, baštini brojne, pa i ovu vrijednost njemačkog sistema. Uvođenje novog smjera u Srednjoj ekonomskoj školi po sistemu dualnog obrazovanje podržala je u saradnji sa Predstavništvom njemačke privrede u Bosni i Hercegovini.

Učenici Srednje ekonomske škole Sarajevo počeli su sa pohađanjem nastave po dualnom sistemu obrazovanja u okviru novog smjera "bankarski tehničar", a udio praktične nastave se kontinuirano povećava od II do IV razreda.  Za svoj rad učenici/e dobijaju i novčanu  naknadu od banke. Ukoliko se nakon završetka školovanja pokažu uspješnim, učenici/e će dobiti posao u bankama koje učestvuju u programu. Najveća vrijednost ovakvog obrazovnog principa je tako potpuna osposobljenost učenika i učenica za rad, i to odmah po završetku školovanja. Provedene aktivnosti rezultat su saradnje Predstavništva njemačke privrede u BiH, banaka uključenih u program i Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS koje kroz ovakve programe nastoji doprinijeti zapošljavanju  i ostanku mladih u Bosni i Hercegovini.

Prvi razredi praksu nemaju, dok im se na početku drugog razreda dodjeljuje banka u kojoj će do kraja svog srednjoškolskog obrazovanja raditi praksu i razvijati se. Učenici i učenice u 2. razredu teorijsku nastavu imaju 3 dana sedmično, dok praktičnu ostala 2 dana, dok u 3. razredu imaju 2 dana teorijske nastave, a u banci su 3 dana sedmično.

U ProCredit banci ovaj program je počeo prošle godine, a ovog trenutka je s timom ukupno 5 učenika/ca. "Vrijeme koje smo proveli na praksi je bilo izuzetno zanimljivo i edukativno", kaže Anesa Čolak, učenica 2. razreda Srednje ekonomske škole kojoj je ovo prva godina prakse. "Upoznali smo predivne ljude koji su nam nesebično prenosili svoje znanje koje će nam, sigurna sam, dosta pomoći. Posebno nam se svidjelo što su mentori bili strpljivi sa nama čak i kada su nam trebala dodatna pojašnjenja. Kolegice i kolege u ProCredit banci su najviše zaslužni za to što smo učili, ponekad i na svojim greškama, ali i zato što su nam dali inspiraciju da nekada budemo na njihovom mjestu i radimo isti posao".

Belma Alomerović, učenica 3. razreda iste škole je u ProCredit banci već drugu godinu i smatra da su ona i njeni razredni prijatelji počastvovani jer je upravo njih kao svoje praktikante izabrala ProCredit Bank. "Zadovoljni smo sa znanjem koji stičemo obavljajući praksu upravo u ProCredit banci, jer je čast raditi sa kolegama koji posjeduju iznimno veliko znanje i dijele ga sa nama. Znamo da se bez ustručavanja uvijek i za bilo koji problem ili nejasnoću možemo obratiti svojim mentorima i ostalim uposlenicima."

U ProCredit Bank ističu da će se, zajedno s kolegama/icama iz Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini i uz pomoć Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS, i dalje snažno zalagati za proširenje modela dualnog obrazovanja, jer ga smatraju izuzetno korisnim za kvalitetnije obrazovanje mladih i daje im veće šanse za zapošljavanje, a time i za ostanak u zemlji.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti