Može li BiH podnijeti novo veliko kreditno zaduženje?

23.11.2020. 07:44 / Izvor: BHRT
Može li BiH podnijeti novo veliko kreditno zaduženje?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda 1,5 milijardi maraka.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda 1,5 milijardi maraka. Saznajemo da su pregovori tek počeli i još nema usaglašenih stavova MMF-a i bh. zvaničnika. Ekonomisti upozoravaju da novo zaduženje predstavlja opasnost po sve građane Bosne i Hercegovine.

Potencijalno novo zaduženje Bosne i Hercegovine od milijardu i petsto milijuna konvertibilnih maraka Vijeće ministara pravda pandemijom koronavirusa. Još nisu utvrđeni uvjeti za dobijanje novca, potvrđeno je za BHRT u MMF-u.

"Vlasti su zatražile EFF (Fond za proširene aranžmane ) u vrijednosti od 750 miliona eura. Uvjeti koji se vežu za dobijanje novca još uvijek nisu finalizirani",, rekao je Andrew Jewell,rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.

Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija danas nije bio dostupan za detalje ovih pregovora. Iz Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine tvrde kako BiH ima održivi dug sve dok je ispod 60 posto od BDP-a. Stručnjaci se tome protive.

"Zemlje u razvoju, poput Bosne i Hercegovine, mogu se zadužiti maksimalno do 35-40 posto od svog BDP-a. Mi smo trenutno u toj skali i nalazimo se vec u prezaduženosti jer nemamo privredu", naveo je Draško Aćimović ekonomski stručnjak.

S milijardu i pol Bosna i Hercegovina bi dosegla skoro 50 posto zaduženosti od BDP-a.

"Ovo je pitanje života i smrti za građane Bosne i Hercegovine. Ne treba im dozvoliti da to urade. Neka smanje svoje troškove, neka smanje svoje plate, neka zaustave kriminal i korupciju. I bit će dovoljno novca unutar BiH da se ispune reforme i sa ispunjenim reformama da se onda zadužujemo", kazao je Draško Aćimović ekonomski stručnjak.

Iako bh. političari pokušavaju naći nova sredstva za pomoć, ne planiraju smanjiti svoje plaće koje su od tri do pet puta veće od prosječnih. Ne planiraju rasprodati silne vozne parkove među kojima se nalazi i nekoliko helikoptera. Zaduženje je najlakše rješenje, smatra Pavlović.

"Smatram da, s jedne strane, ovako glomazan javni aparat, koji je uglavnom okupiran ljudima koji su vezani za partiju, stranke ili rodbinske veze, a koji objektivno ne daje dobar rezultat … bilo bi idealno da ne dobijemo kredit jer onda bi se stvarno počeli brinuti za ekonomiju", ističe Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak.

"Bilo kakvo dodatno zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda nema smisla ukoliko se ne sprovedu nužno potrebne strukturalne reforme koje se prije svega tiču rekonstrukcije fiskalnog sistema, digitalizaciju, odnosno digatalne transformacije naše ekonomije i posebno rekonstrukcije velikih socijalnih sistema, naročito rekonstrukcije zdravstvenog sistema koji je sada pod teškim pritiskom usljed postojeće COVID krize", naveo je Admir Čavalaić, ekonomski stručnjak.

Ekonomisti su suglasni da, kada bi došlo do reformi javnih nabavki koje su, navode, detektirane kao izvor kriminala i korupcije, moglo bi se uštediti dovoljno novca za provedbu ostalih reformi, nakon čega bi zaduženja bila itekako prihvatljiva.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti