Prepoznat značaj "zelenih" automobila: U RS-u 15 elektromobila

14.12.2011. 08:19 / Izvor: Fokus
Prepoznat značaj 'zelenih' automobila: U RS-u 15 elektromobila

Da li zbog neprestanog divljanja cijena nafte i naftnih derivata ili zbog smanjenja zaliha crnog zlata u cijelom svijetu, stručnjaci u automobilskoj industriji zavrnuli su rukave i krajnjim korisnicima ponudili alternativu - male, nečujne i ekološki prihvatljive automobile, koje pokreće električna energija.

Prvi primjerci već odavno krstare svjetskim i evropskim drumovima, ali ne u tolikom broju, koliko se, iskreno, očekivalo od ovog tehnološkog čuda. Mnogi su skloni da kažu da je razlog za to njihova cijena, drugi su, opet, uvjereni da problem leži u činjenici da sadašnje punjenje baterije ne može da izdrži više od jednodnevne vožnje, dok treći kao manu navode male brzine. Međutim, stručnjaci su odlučni da sve nedostatke otklone u što kraćem roku i da u bližoj budućnosti čovječanstvu ponude savršene četvorotočkaše, koji će u zasluženu penziju poslati današnje drumske krstarice.

Što se tiče Republike Srpske, električni automobili na našim prostorima još su misaona imenica. Istini za volju, pomaka ima, jer ovdašnjim putevima već voze takozvani, hibridni automobili, čiji je pogon kombinacija goriva i struje. Takvih je ukupno 15, plus dva vozila s motorom na električni pogon.

Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH, ističe da uvođenje ili korištenje vozila na električni pogon, nije na adekvatan način riješeno postojećim zakonodavstvom u Republici Srpskoj i BiH, odnosno električni automobili nisu prepoznati kao samostalna kategorija, pa samim tim, kao takvi nisu posebno definisani s tehničkog aspekta.

"Što se automobila na električni pogon tiče, industrijski razvoj je u povoju. Određeni broj automobila je proizveden i moguće ih je nabaviti i koristiti i kod nas. Kada je infrastruktura u pitanju, odnosno način punjenja, to se kod nas i dalje može uraditi samo u kućnoj varijanti, odnosno u garaži, gdje je automobil parkiran ,"objašnjava Andrić.

Kad se govori o homologaciji, prilikom provođenja ove vrste ispitivanja usklađenosti s propisima na snazi u BiH, svi uređaji se ispituju, osim dijela vezanog za emisiju štetnih gasova, koji u ovom slučaju nije moguće ispitati.

"Moguće je nabaviti i registrovati ovakvo vozilo. U praksi, najčešće se radi o kombinovanom pogonu, uz konvencionalni način, a dodatno se koristi i električni pogon", navodi Andrić.

Stojan Aleksić, magistar tehničkih nauka za drumski saobraćaj i profesor na IBC koledžu Bosanska Krupa, navodi da je s ekološkog, ali i ekonomskog aspekta, opravdanost ovih automobila ogromna, te da sve više krče put ka našem tržištu.

"Korištenjem elektromobila, nema zagađenja, izduvnih gasova, tako da je potpuno ekološki čist. Radijus kretanja, s jednim punjenjem je od 500 do 600 kilometara, a brzina, koju može da postigne, kreće se od 130 kilometara na čas do 150, pa i brže", rekao je Aleksić, te dodao da je veoma pogodan za gradsku vožnju.

Direktor banjolučkog Centra za motorna vozila, Drago Talijan, ističe da u Srpskoj, kada je primjena električnih vozila u pitanju, nema nikakvih ograničenja, niti prepreka, jer jednostavno, ta vozila ne zavise od mjesta gdje se pune.

"Kod ovih autombila najinteresantnija je njihova autonomija, koju im obezbjeđuje energija u akumulatoru, jer mogu da se kreću bez izduvnih gasova i bilo kakvog štetnog uticaja na okolinu", ističe Talijan.

Talijan naglašava da je u Srpskoj moguće da se već sutra počnu upotrebljavati ovi automobili, ali jedina prepreka tome jeste njihova cijena, koja još nije dostupna baš svakom džepu.

"Ova vozila se trenutno proizvode u malim serijama, ali vjerujem da će masovnom primjenom, cijena biti izjednačena sa cijenom klasičnih modela", kazao je Talijan.

Da li zbog cijene ili nečeg drugog, tek nijedan od ponuđenih modela hibridnih automobila, koliko ih je bilo u salonima "Toyote" u BiH, tokom protekle četiri godine nisu našli kupce. Potvrdio je to "Fokusu" i Mladen Marinković, menadžer prodaje u Toyota centru "LD auto" d.o.o Bijeljina.

"Vozila su uglavnom dostupna na tržištu Srpske. Moram pojasniti da mi u ponudi imamo automobil koji nije potpuno na struju, već je kombinacija benzinskog motora s električnim. Taj elektromotor, odnosno baterije, pune se same, tačnije u više režima vožnje, pri kočenju, vožnji niz brdo i tome slično", kaže Marinković.

Cijena ovog tojotinog modela, u osnovnoj verziji, kreće oko 49.000 maraka, pa naviše, što je kako kaže Marinković, jedan od glavnih razloga slabe prodaje.

"Iako je tehnologija izuzetno skupa, "Toyota" je prošle godine na tržište izbacila novi model toyota auris, u hibridnoj verziji, čija je cijena 44.000 maraka ", ističe Marinković.

Hibride u ponudi imaju i u Auto-kući "C-auto" d.o.o. Banja Luka, koja zastupa poznatog francuskog proizvođača "Citroen". Njihov model, priznaju, košta 70.000 maraka.

Do sada ni u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS nisu imali nijednu inicijativu, koja se odnosi na uvođenje električnih ili hibridnih automobila, ali su, ukoliko se za to ukaže prilika, spremni da je podrže.

"Podržavamo svaku aktivnost, koja će dovesti do smanjenja zagađenja vazduha, tim prije, što pokazatelji kojima raspolažemo, pokazuju da je saobraćaj, odnosno izduvni gasovi iz automobila, jedan od najvećih zagađivača u RS" , ističu u ovom ministarstvu.

Značaj i važnost malih "zelenih" automobila već su prepoznale mnoge zemlje u okruženju, pa je tako, primjera radi, Vlada Slovenije odobrila subvencije za njihovu kupovinu u ukupnom iznosu od 500.000 evra. Za narednu, 2012. godinu, taj iznos biće znatno veći i iznosiće 1,2 miliona eura, dok će 2013. dostići dva miliona evra. Nešto dalje, na sjeveru, prosječni Norvežanin, koji se odluči na kupovinu električnog automobila, od vlasti svoje zemlje dobiće, na ime subvencija 18.000 eura.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti